Svakog dana u svemiru se događaju tisuće kratkotrajnih i snažnih pojava poznatih kao brzi radio izboji (FRB). Ovi tajanstveni bljeskovi, koji traju samo nekoliko milisekundi, oslobađaju nevjerojatnu količinu energije, usporedivu s energijom koju Sunce emitira tijekom cijelog dana. Zbog njihove prolaznosti i kratkotrajanosti, znanstvenici ih rijetko uspijevaju detaljno proučiti.
Novo istraživanje, koje predvodi Kritti Sharma s Kalifornijskog instituta za tehnologiju, donosi važan napredak u razumijevanju ovih neobičnih fenomena. Prema rezultatima, brzi radio izboji najčešće potječu iz masivnih galaksija bogatih metalima, a njihov mogući uzrok su rijetke neutronske zvijezde poznate kao magnetari. Ovo otkriće ne samo da otvara nova pitanja nego i pruža dublji uvid u prirodu ovih fascinantnih svemirskih pojava.
Što su brzi radio izboji?
Brzi radio izboji otkriveni su 2007. godine i od tada predstavljaju jednu od najvećih zagonetki moderne astronomije. Znanstvenici procjenjuju da se tisuće ovih izboja dogodi svakog dana, no zbog njihove izuzetno kratke trajanja vrlo ih je teško zabilježiti i proučiti. Ipak, zahvaljujući naprednim instrumentima poput teleskopa Deep Synoptic Array-110 u Kaliforniji, istraživači su uspjeli analizirati podrijetlo nekih od njih.
U najnovijem istraživanju analizirano je 30 brzih radio izboja, a rezultati su pokazali da potječu iz galaksija bogatih metalima — galaksija koje obiluju elementima težim od vodika i helija. Takvi uvjeti, čini se, pogoduju stvaranju magnetara, koji su glavni kandidati za objašnjenje ovih neobičnih pojava.
Magnetari: izvor moći brzih radio izboja
Magnetari su izrazito magnetizirane neutronske zvijezde, čija su magnetska polja stotinama bilijuna puta snažnija od Zemljinog. Tradicionalno se vjerovalo da magnetari nastaju eksplozijom masivnih zvijezda u obliku supernova, no novo istraživanje sugerira drugačiji scenarij.
Prema znanstvenicima, magnetari u galaksijama bogatim metalima često nastaju u dvostrukim zvjezdanim sustavima, gdje dvije zvijezde orbitiraju jedna oko druge. Tijekom vremena te zvijezde razmjenjuju masu, a veća od njih razvija snažno magnetsko polje. Na kraju ovog procesa, nakon spajanja zvijezda ili smrti jedne od njih, nastaje magnetar.
Ovaj proces također može objasniti zašto se brzi radio izboji ponekad bilježe u regijama sa starijim zvijezdama. Dvostruki sustavi imaju duži životni vijek od pojedinačnih zvijezda, što znači da mogu proizvoditi magnetare i dugo nakon što galaksija prestane aktivno stvarati nove zvijezde.
Još mnogo pitanja
Unatoč ovim otkrićima, brzi radio izboji i dalje su misterij. Dok neki od njih bljesnu samo jednom, drugi se ponavljaju i više puta dnevno, a razlozi za ovu razliku još uvijek nisu poznati.
“Nemamo pojma što ih uzrokuje”, izjavio je Ayush Pandhi sa Sveučilišta u Torontu. “To je jedna od najvećih misterija u astronomiji danas.”
Rezultati ovog istraživanja ne samo da produbljuju naše razumijevanje brzih radio izboja nego nam pružaju i nove uvide u životne cikluse zvijezda u udaljenim galaksijama. S napretkom teleskopske tehnologije i sve preciznijim analizama podataka, znanstvenici vjeruju da će buduća istraživanja otkriti još više o ovim zagonetnim signalima. Do tada, svemir nastavlja slati svoje tajne poruke, jedan brzi radio izboj po jedan.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
