Astronomija

Neobičan signal iz svemira ponavljao se svake 62 minute. Zatim je utihnuo

Dva različita impulsa u svakom ciklusu upućuju na zračenje iz blizine suprotnih magnetskih polova. Astronomi još ne znaju kakav ih objekt proizvodi.

Antene radioteleskopa MeerKAT u Južnoj Africi pri zalasku Sunca

Astronomi su pronašli neobičan izvor radijskih valova čiji se obrazac impulsa ponavljao svake 62,2 minute. Zabilježili su ga u opažanjima iz svibnja 2022., tijekom razdoblja dugog najmanje 15 sati. U ostalim dostupnim snimkama nisu ga ponovno detektirali, iako su pregledali višegodišnje podatke.

Izvor nosi oznaku LPT J1555−5631, a ono što ga čini posebno zanimljivim nisu samo dugi razmaci između ponavljanja. U svakom ciklusu pojavljivala su se dva različita impulsa. Njihova svojstva omogućila su timu Scotta Hymana sa Sweet Briar Collegea da zaključi nešto o magnetskom polju objekta koji ih stvara, premda njegov identitet i dalje nije poznat. Rezultati su objavljeni 6. studenoga u časopisu The Astrophysical Journal.

Dva teleskopa uhvatila su isti izvor

Signal je uočen u podacima južnoafričkog radioteleskopa MeerKAT. Pokazalo se da je australski ASKAP istoga dana promatrao isti dio neba. Spajanjem opažanja istraživači su dobili dovoljno dug niz impulsa da razaznaju ritam od 62,2 minute.

Takvi se izvori nazivaju dugoperiodičnim radijskim tranzijentima. Taj naziv opisuje njihovo ponašanje: radijsko zračenje pojavljuje se povremeno, u pravilnim razmacima od više minuta ili sati. Sam naziv ne otkriva je li posrijedi neutronska zvijezda, bijeli patuljak ili neki drukčiji sustav.

Uobičajeni pulsari, guste neutronske zvijezde koje pri vrtnji usmjeravaju snopove zračenja prema Zemlji, mnogo su brži. Kod vrlo spore vrtnje teže je objasniti kako nastaju uvjeti za snažno radijsko zračenje. Neki dugoperiodični izvori povezani su sa zvjezdanim parovima koji sadrže bijelog patuljka, poput sustava s impulsima svakih 7,9 minuta, no to ne znači da svi pripadaju istoj vrsti objekata.

Impulsi otkrivaju dva magnetska pola

Jedan impuls novog izvora bio je širi, a drugi kraći, uz približno jednaku najveću jakost. Razlikovala se i njihova polarizacija, odnosno način na koji titra električno polje radijskog vala. Kružna polarizacija dvaju impulsa imala je suprotan smjer.

Autori to tumače zračenjem iz područja uz oba magnetska pola. Prema njihovoj interpretaciji, magnetska os objekta gotovo je okomita na os njegove vrtnje pa tijekom jednog okreta vidimo dva snopa. Ipak, impulsi se ne pojavljuju točno na suprotnim stranama ciklusa: njihov razmak odgovara kutu od 165,4 stupnja, umjesto očekivanih 180. To upućuje na složenije magnetsko polje ili nesimetrična područja iz kojih zračenje dolazi.

Utihnuo je signal, a ne nužno sam objekt

U analizi usporednih opažanja tim nije pronašao druge impulse ni trajno radijsko zračenje. To ipak ne dokazuje da je izvor potpuno prestao zračiti. Mogao je prijeći u slabije stanje, ispod osjetljivosti dostupnih snimaka. Razdoblje od 15 sati označava vrijeme tijekom kojeg je aktivnost zabilježena, a ne precizno izmjeren početak i kraj njegova rada.

Slična pitanja prate i druge izvore koji šalju impulse u dugim razmacima. Za LPT J1555−5631 novi bi niz impulsa bio posebno vrijedan: dulje praćenje moglo bi pokazati mijenja li mu se period i pomoći razlučiti kakav se objekt krije iza signala.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević autor je te osnivač i urednik portala Kozmos.hr i Curiosmos.com. Piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti, a tekstove objavljuje i u Večernjem listu. Njegov je cilj približiti znanstvena otkrića široj publici.

Izvori i znanstvena publikacija

The Astrophysical Journal

Teme
  • ASKAP
  • magnetska polja
  • MeerKAT
  • radioastronomija

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.