Sunce bi moglo imati neotkrivenu zvijezdu pratilju koja povremeno šalje komete prema unutrašnjem Sunčevu sustavu, i dalje smatra Richard Muller, profesor emeritus fizike sa Sveučilišta Kalifornije u Berkeleyju. U novom razgovoru ponovno je branio hipotezu Nemesis, staru više od četiri desetljeća. Zvijezda koja bi je potvrdila još nije pronađena.
Prema zamisli koju Muller zastupa, Sunce i slaba zvijezda obilazili bi zajedničko središte mase. Pratilja bi se povremeno približavala gušćem dijelu Oortova oblaka, udaljenog spremnika ledenih tijela, i gravitacijom mijenjala putanje kometa.
Kometski pljuskovi svakih 26 milijuna godina
Muller prijedlog povezuje s pretpostavkom da se velika izumiranja na Zemlji ponavljaju u razmacima od oko 26 milijuna godina. U razgovoru s novinarom Bruceom Dormineyjem objašnjava da bi pojačan dotok kometa mogao trajati približno milijun godina. Po njegovu tumačenju, takav bi mehanizam povećavao vjerojatnost udara u Zemlju.
Zašto onda pratilju ne vidimo? Muller tvrdi da bi njezino prividno gibanje među zvijezdama moglo biti premalo da bi je potraga po tom kriteriju lako izdvojila. Smatra da bi se slaba zvijezda mogla izgubiti među brojnim drugim izvorima na nebu.
Što su dosadašnje potrage pokazale?
Podaci infracrvenog teleskopa WISE snažno su ograničili prostor za takve prijedloge. Prema NASA-inoj objavi rezultata iz 2014., potraga nije pronašla tijelo mase Saturna ili veće do udaljenosti od 10.000 astronomskih jedinica, odnosno tijelo mase Jupitera ili veće do 26.000 astronomskih jedinica. Astronomska jedinica prosječna je udaljenost Zemlje od Sunca.
Doseg tih rezultata ovisi o masi i udaljenosti traženog tijela te o osjetljivosti pregleda neba. U radu iz 2016. o traženju udaljenih tijela gravitacijskim lećama autori navode da su pregledi neba isključili izvornu inačicu hipoteze Nemesis s običnim crvenim patuljkom, dok razmatraju i znatno slabija tijela u drukčijim inačicama hipoteze.
Mullerovo današnje stajalište tako se razlikuje od zaključaka na kojima se temelje dosadašnje potrage. Također ga treba razlikovati od ideje da je Sunce imalo pratilju pri nastanku, koju je poslije izgubilo: nekadašnji dvojni sustav ne znači da druga zvijezda još kruži oko Sunca.
Opažanja opservatorija Vera C. Rubin mogla bi povećati broj poznatih dugoperiodičnih kometa. Njihove putanje omogućile bi detaljnije proučavanje podrijetla tih tijela u Oortovu oblaku i gravitacijskih utjecaja koji ih usmjeravaju prema Suncu.
