Analiza infracrvenog zračenja Enckeova kometa, zabilježenog u studenome 2003., dala je procjenu temperature površine od oko 55 Celzijevih stupnjeva. Procjena proizlazi iz modela kojim istraživači opisuju opaženo zračenje; ne znači da je svaki dio površine imao istu temperaturu. Iz istih opažanja istraživači su procijenili da je jezgra duga približno sedam kilometara, a široka oko tri.
Takafumi Ootsubo i suradnici proučili su opažanja infracrvene kamere i spektrometra COMICS na japanskom teleskopu Subaru. Rezultate nove analize predstavili su u radu o infracrvenom zračenju jezgre 2P/Encke, objavljenom u časopisu The Astronomical Journal.
Toplina otkriva ono što prašina skriva
Pri približavanju Suncu komet ispušta plin i prašinu, koji oko jezgre stvaraju komu. Taj oblak otežava proučavanje malog čvrstog tijela u njegovu središtu. Na infracrvenim valnim duljinama može se mjeriti toplinsko zračenje, no i prašina pridonosi signalu.
U ovim je opažanjima izvor bio dovoljno kompaktan da istraživači zaključe kako najveći dio zračenja dolazi iz same jezgre. Subaru pritom nije snimio njezine obrise poput letjelice iz neposredne blizine. Oblik su procijenili iz promjena sjaja tijekom vrtnje.
Izduženo tijelo promatraču naizmjence pokazuje veću i manju površinu. Uz pretpostavke o temperaturi i svojstvima površine, ta se razlika može pretvoriti u procjenu omjera osi. Autori su dobili vrijednost oko 2,26, što odgovara jezgri više nego dvostruko duljoj nego široj.
Model je pojednostavljen: stvarna kometska jezgra ne mora biti pravilan elipsoid. Ranija radarska i optička opažanja također su upućivala na izduženost. Nova analiza opažanja pruža neovisnu procjenu na temelju topline koju jezgra zrači.
Zašto 55 stupnjeva ne znači da je cijeli komet topao?
Vrijednost od 328 ± 7 kelvina opisuje temperaturu kojom model objašnjava izmjereno zračenje. To nije karta temperature svake točke površine niti podatak koji vrijedi tijekom cijele orbite. U vrijeme opažanja komet je bio na udaljenosti 1,09 astronomskih jedinica od Sunca, tek malo većoj od Zemljine.
Sunčeva svjetlost zagrijava površinu, dok vrtnja, svojstva materijala i isparavanje leda utječu na razmjenu topline. Razlikovanje zagrijane površine od ledene unutrašnjosti važno je i za razumijevanje aktivnosti kometa.
Za razliku od kometa C/2026 S1 (Euclid), kojemu za obilazak Sunca trebaju tisuće godina, Encke ga obiđe približno svake 3,3 godine. Plin koji izlazi iz jezgre stvara slab potisak koji, uz gravitaciju, može mijenjati njezino gibanje. Oblik, smjer vrtnje i mjesta izbacivanja materijala utječu na taj potisak. Sama nova procjena oblika ipak ne utvrđuje uzrok promjena Enckeove orbite.
Prema objavi opservatorija Subaru, instrument COMICS prestao je opažati na tom teleskopu 2020. Ootsubov tim radi na njegovu ponovnom pokretanju kako bi na isti način mogao proučavati više kometskih jezgri.
