Psyche, grčka boginja duše koja je nekoć bila obična smrtnica a kasnije se udala za Erosa, boga ljubavi, imala je tu čast da joj ime ponese jedan nebeski objekt. Talijanski astronom Annibale de Gasparis odlučio je 1852. godine dodijeliti ovo ime asteroidu koji je promatrao te noći, a koji će se kasnije pokazati kao jedinstveni objekt u Sunčevom sustavu.
Psyche nije bio običan asteroid; bio je šesnaesti ikada otkriven, a nastanjivao je Sunčev sustav na mjestu gdje nije bio ni poznati planet ni povremeni posjetitelj poznat kao kometa. Danas znamo da se između orbite Marsa i Jupitera nalazi asteroidni pojas sa milijunima svemirskih stijena raznih veličina, od patuljaste planete Ceres pa sve do sitnih kamenčića i zrnaca prašine.
Ipak, Psyche i dalje ostaje poseban. Sa svojim prosječnim promjerom od otprilike 226 kilometara, ovaj planetoid u obliku krumpira predstavlja najveći asteroid tipa M, sastavljen pretežno od željeza i nikla, što ga čini sličnim Zemljinoj jezgri.
Misija Psyche
Prošlog tjedna, NASA je lansirala svemirsku letjelicu s ciljem susreta s asteroidom Psyche. Misija će trajati šest godina i preći ćemo 3,6 milijardi kilometara kako bismo prikupili tragove koji će znanstvenicima, uključujući i mene, pružiti informacije o nedostupnoj unutrašnjosti našeg vlastitog planeta.
Vjeruje se da su asteroidi poput Psychea ostaci planeta koji su uništeni u ranim fazama postojanja Sunčevog sustava. U tim asteroidima teži elementi poput metala potonuli su prema središtu, dok su lakši elementi isplivali na površinu. Zatim, uslijed sudara s drugim objektima, vanjski slojevi su bili otrgnuti, a većina materijala je izbačena u svemir, ostavljajući iza sebe jezgru bogatu metalima.
Ovi metalni svjetovi predstavljaju savršene “prirodne laboratorije” za proučavanje planetarnih jezgri.
Naši trenutni metodi proučavanja Zemljine jezgre su prilično neizravni. Ponekad dobivamo uvid u ranu povijest Sunčevog sustava, a time i u vlastitu povijest, putem metalnih meteorita – dijelova asteroida koji padaju na Zemlju. Međutim, ovo nam pruža vrlo ograničenu perspektivu.
Drugi način za proučavanje jezgre koristi se seismologija, proučavajući kako vibracije uzrokovane potresima putuju kroz unutrašnjost planeta. No, na Zemlji imamo manje seizmografa u oceanima i na južnoj hemisferi, što ograničava naš uvid u jezgru.
Štoviše, jezgra je zakopana ispod vanjskih slojeva planeta, što dodatno zamagljuje naš pogled, slično promatranju udaljenog objekta kroz neispravnu leću.
Osim seismologije, o jezgri učimo i iz laboratorijskih eksperimenata kojima pokušavamo rekreirati visoke pritiske i temperature unutar Zemlje. Naše promatranja iz seismologije i laboratorijskih eksperimenata pokušavamo objasniti računalnim simulacijama. O trenutačnim izazovima u proučavanju Zemljine jezgre i načinima napretka znanstvenici su raspravljali u nedavnom radu objavljenom u časopisu Nature Communications.
“Putovanje” do središta Zemlje
NASA-inu misiju prema asteroidu Psyche možemo shvatiti kao putovanje do središta Zemlje, bez potrebe za prolaskom kroz stjenovitu koru, sporo se krećući plaštem i tekućom jezgrom. Cilj misije je otkriti je li Psyche doista jezgra uništene planete, koja je prvotno bila vruća i rastaljena, ali se postupno ohladila i stvrdnula, poput jezgre našeg planeta. S druge strane, moguće je da je Psyche sastavljen od materijala koji nikada nije bio rastopljen.
NASA također želi saznati koliko je stara površina Psychea, što bi otkrilo koliko je vremena prošlo otkako je asteroid izgubio svoje vanjske slojeve. Istražit će se i kemijski sastav asteroida: sadrži li lakše elemente uz željezo i nikal, poput kisika, vodika, ugljika, silicija i sumpora. Prisutnost ili odsutnost ovih elemenata mogla bi nam pružiti uvide u evoluciju našeg vlastitog planeta.
Također će se prikupljati informacije o obliku, masi i raspodjeli gravitacije Psychea, a istražit će se i potencijal za buduća mineralna istraživanja.
Sve će to biti moguće zahvaljujući širokospektralnim kamerama, spektrometrima, magnetometrima, gravimetrima i drugim instrumentima koje svemirska letjelica nosi.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
