Prije 60 godina, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, John F. Kennedy, održao je poznati govor o putu u svemir. Danas, NASA programom Artemis opet ispunjava Kennedyjeve ambicije.
12. rujna 1962. John F. Kennedy stao je pred nekih 40 tisuća ljudi na stadionu Sveučilišta Rice u Teksasu i održao govor o naporima potrebnima za uspješan ljudski odlazak na Mjesec. Program Mercury, NASA-in prvi program leta u svemir, bližio se kraju, no ‘svemirska utrka’ 1960-ih između Sjedinjenih država i Sovjetskog saveza oko slijetanja na Mjesec tek je počinjala.
U trenutku kad je Kennedy držao govor, Sovjeti su prema svemu sudeći vodili u utrci. Prvi zemaljski satelit poslan u svemir bio je njihov, prvi čovjek u svemiru bio je Sovjet, prvi čovjek koji je odradio svemirsku šetnju bio je Sovjet, prva žena u svemiru bila je Sovjet, prva letjelica koja je došla do Mjeseca bila je sovjetska. Ipak, Kennedy nije bio uvjeren: obvezao je američku vladu ne samo dovesti Amerikance na Mjesec i sigurno ih vratiti na Zemlju prije Sovjetskog saveza, već to učiniti prije kraja desetljeća.
Nešto manje od sedam godina kasnije, to se i dogodilo kad su u srpnju 1969. Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali prvi ljudi na Mjesecu. Danas, punih 60 godina nakon Kennedyjevog poznatog govora, samo nas nekoliko tjedana dijeli od NASA-inog novog leta na Mjesec, prvog od kad je 1973. program Apollo završio misijom Apollo 17. Artemis 1 bez ljudi će provesti nekoliko tjedana u orbiti oko Mjeseca, Artemis 2 bi 2024. godine trebao u istu tu orbitu odvesti četvoro ljudi, a 2025. se konačno u sklopu Artemisa 3 očekuje i novo ljudsko slijetanje na površinu Mjeseca. Nakon toga, od kasnijih misija Artemis krajem ovog desetljeća očekuje se uspostavljanje staništa na površini Mjeseca i male postaje u orbiti oko njega, kao i dovođenje rovera, znanstvenih instrumenata i opreme za izvlačenje resursa. Ipak, dugoročno gledano, nadamo se da će Mjesec samo poslužiti kao odskočna daska za daljnje istraživanje Sunčevog sustava, prije svega Marsa.
Iako Kennedy nije doživio ni prvo slijetanje na Mjesec, njegov duh i ambicija još uvijek služe kao inspiracija za istraživanje svemira. Dapače, govor je zapamćen kao jedan od najvećih javnih govora 20. stoljeća i zasigurno najveći govor u povijesti svemirskih letova. Po Kenedyju, kao jednom od najvećih simbola svemirske utrke, nazvan je NASA-in operativni centar na Floridi—Svemirski centar Kennedy.
Zasigurno najpoznatiji dio govora išao je ovako:
U svemiru još nema sukoba, predrasuda i nacionalnog konflikta. Opasnosti svemira rizik su svima nama. Osvajanje svemira zaslužuje najbolje od cijelog čovječanstva, a mogućnost za suradnju koju pruža možda nikada ne dođe opet. Ali zašto, neki bi rekli, Mjesec? Zašto smo ovo odabrali kao naš cilj? Mogli bi pitati i zašto se popeti na najvišu planinu? Zašto, prije 35 godina, preletjeti Atlantik? Zašto Rice igra protiv Texasa? Odabiremo letjeti na Mjesec. Odabiremo letjeti na Mjesec i odraditi te ostale stvari ne zato što su lagane već zato što su teške, zato što će taj cilj organizirati i pokazati naše najbolje napore i vještine, zato što je taj izazov nešto što smo voljni prihvatiti, nešto što nismo voljni odgađati, nešto što planiramo postići kao i druge izazove. Zbog ovih razloga smatram prošlogodišnju odluku da se naši napori u svemiru prebace iz niske u visoku brzinu jednom od najbitnijih odluka koju sam donio za vrijeme svog vršenja dužnosti Predsjednika.
Transkript cijelog govora u engleskom izvorniku možete pročitati ovdje ili pogledati snimku u nastavku.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Rosa-Aquino, Paola. „63 years after John F. Kennedy’s ‘we choose to go to the moon’ speech, NASA’s Artemis program plans to put humans back on the lunar surface“. Business Insider, 2022. https://www.businessinsider.com/nasa-moon-return-builds-on-jfk-famous-1962-speech-2022-8 (11.9.2022.).
Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.
