kozmos.hr
Jeste li znali?

10 zanimljivosti o misiji Apollo 11

Izvor: Public Domain.
objavljeno

Apollo 11 bila je NASA-ina svemirska misija s ciljem slijetanja ljudi na Mjesec. Upravo to je i učinjeno 21. srpnja 1969. kada je prvi čovjek ikad, Neil Armstrong, zakoračio Mjesecom. Ovaj događaj ušao u povijest kao, prema riječima samog Armstronga, “mali korak za čovjeka, ali veliki korak za čovječanstvo.” Pored toga smatra se i velikom pobjedom SAD-a u svemirskoj utrci sa SSSR-om za vrijeme Hladnog rata.

Apollo 11 poletio je na Saturn V raketi 16. srpnja s lansirane platforme u Floridi. Radi se o petoj misiji s posadom NASA-inog Apollo programa. Sastav posade činili su zapovjednik Neil A. Armstrong, pilot lunarnog modula Edwin E. “Buzz” Aldrin te pilot komandnog modula Michael Collins.

Lunarni modul Eagle (“orao”) u kojem su se nalazili Armstrong i Buzz Aldrin sletio je na površinu Mjeseca 20. srpnja te proveo nešto više od 21 sata i 31 minute na Zemljinom prirodnom satelitu. Posada se vratila na Zemlju 24. srpnja kada je modul sletio u Tihi ocean. Poslije Apolla 11, bilo je još pet Apollo misija koje su sletjele na Mjesec krajem 60-ih i početkom 70-ih.

Slijedi top 10 zanimljivih činjenica o misiji Apollo 11.

10. Šanse za uspjeh misije bile su malene, a Nixon je već imao spreman govor u slučaju katastrofe

Iako se na Apollo 11 danas gleda kao na veliki uspjeh i postignuće, za vrijeme lansiranja mnogi su sumnjali u ishod misije. Izgledi su bili tako loši da je američki predsjednik Nixon već imao pripremljen govor u slučaju katastrofe. Stručnjaci koji su radili na projektu uopće nisu bili sigurni je li moguće poletjeti s Mjeseca i vratiti se natrag na Zemlju.

9. Jedva imali goriva za put

Prvotno mjesto koje je predviđeno za slijetanje na Mjesecu bilo je puno stijenja pa je sonda morala preletjeti negdje dalje. Armstrong je ručno upravljao sondom i ostalo mu je tek nešto više od 20 sekundi goriva prije nego što bi započeo automatski prekid slijetanja. Da su kojim slučajem letjeli 20ak sekundi dulje, sonda se ne bi mogla spustiti na Mjesec.

8. Ispunjavanje carinskih obrazaca po povratku u Zemljinu atmosferu

Buzz Aldrin je 2015. na društvenoj mreži Twitter objavio putni vaučer na kojem su popisani troškovi njegovog svemirskog putovanja. Pored toga, otkrio je da su austronauti morali ispunjavati carinske obrasce nakon povratka na Zemlju. Štoviše, morali su službeno izjaviti i potpisati da su sa sobom donjeli “uzorke Mjesečevog kamenja i prašine”.

7. Astronautima propisana karantena u trajanju od 21 dana po povratku na Zemlju

Nakon što su sletjeli na Zemlju, astronauti su morali provesti 21 dan u karanteni zbog moguće zaraze virusima ili bakterijama. Naime, tada se nije znalo jesu li mikroorganizmi prisutni na Mjesecu ili ne.

6. Armstrong ‘prošvercao’ komade aviona braće Wright

Armostrong je ponio komad drveta i nešto tkanine s aviona braće Wright koji su 1903. svojim prvim letom ostvarili veliko postignuće za zrakoplovstvo. Ovi artefakti danas se čuvaju u američkom muzeju Smithsonian u Washington D. C.

5. Neki su predmeti ostali na Mjesecu

Posada je na Mjesecu ostavila slike ljudi, kao i medalje sa svojim imenima i imenima onih koji su poginuli na lansirnoj rampi za vrijeme misije Apollo 1. Uz to su se našli i audiozapisi na različitim jezicima kao simbol globalnog značaja misije.

4. Buzz Aldrin citirao Psalam, nosio kruh i vino

Buzz Aldrin je u skladu sa svojim uvjerenjima po slijetanju na Mjesec prvo zahvalio Bogu, a zatim polako u slaboj Mjesečevoj gravitaciji pretočio vino u maleni srebrni kalež uz riječi “Ja sam trs, vi loze. Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa.” (Ivan 15-5). Kasnije je konzumirao i malo kruha te po povratku citirao Psalam 8 (4-5); “Gledam ti nebesa, djelo prstiju tvojih, mjesec i zvijezde što ih učvrsti – pa što je čovjek da ga se spominješ, sin čovječji te ga pohodiš?”

3. Slijetanje imalo preko 600 milijuna pregleda

Slijetanje na Mjesec pratilo je preko televizijskih ekrana više od 600 milijuna ljudi, što je za to vrijeme bio rekord. Javnost je bila u napetom iščekivanju, a mediji su danima uoči lansiranja dodatno dizali entuzijazam. Procjene iz SAD-a govore da je oko 53 milijuna američkih obitelji pratilo ovaj povijesni događaj.

2. Gramatički tipfeler u Armstrongovoj izjavi

“Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki korak za čovječanstvo” ili na engleskom “That’s one small step for man, one giant leap for mankind”, fraza je koju svi pamtimo, no njezinu preciznost osporavao je s vremena na vrijeme i sam Armstrong. Točan citat, prema Armstrongovim tvrdnjama, zapravo je “that’s one small step for a man, one giant leap for mankind.” Engleski član “a” koji inače nedostaje kada citiramo Armstronga, čini suptilnu razliku, ali lingvisti su potvrdili da se on na snimkama doista čuje.

1. Dok su Buzz Aldrin i Armstrong skakutali po Mjesecu, Collins je ostao ‘unutra’

Dok su se Buzz Aldrin i Armstrong spuštali sa svojim modulom na površinu, Michael Collins ostao je u drugom modulu koji je orbitirao oko Mjeseca. Iako Collins nije doživio čari šetanja i skakutanja po prašnjavoj Mjesečevoj površini, njegova uloga svejedno je bila krucijalna za izvedbu cijele misije.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Lichtenbaum E. (3. srpnja 2019.), The Apollo 11 Moon Landing: 5 Fun Facts, Thirteen.org (pristup 21. srpnja 2022.)

Lenard, Apollo 11 Facts, Facts.net (pristup 21. srpnja 2022.)

Anonymous (17. srpnja 2022.), 8 Little-Known Facts About the Moon Landing, History.com (pristup 21. srpnja 2022.)

Papadakis Z. (18. srpnja 2019.), The Bible Verse Buzz Aldrin Read on the Moon, Newsmax.com (pristup 21. srpnja 2022.)

Anonymous (unknown), 10 Amazing Facts About The Apollo 11 Moon Landing, Worldatlas.com (pristup 21. srpnja 2022.)

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.