kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • 5 NASA-inih misija koje su promijenile naše razumijevanje Sunčevog sustava
Svemir

5 NASA-inih misija koje su promijenile naše razumijevanje Sunčevog sustava

objavljeno

Što smo postigli u posljednjih nekoliko desetljeća?

Otkako je NASA osnovana prije nešto više od 60 godina, lansirano je na stotine misija u svemir. Od sondi koje su dotakle granice našeg Sunčevog sustava do kapsula koje su dale poticaj razvoju tehnologije, NASA je uvijek bila na prvoj liniji istraživanja svemira.

Kao netko tko prati astronomiju i voli promatrati zvijezde, teško mi je zamisliti kako bi bilo ne znati stvari koje sada znamo o svemiru i Sunčevom sustavu. Imajući to na umu, odlučili smo sastaviti popis nekoliko revolucionarnih NASA-inih misija koje su potpuno promijenile naše razumijevanje Sunčevog sustava. Imajte na umu da postoje deseci drugih značajnih misija i dostignuća. Cijela ideja ovdje je prikazati nezamislivi uspjeh NASA-inih programa istraživanja svemira.

Viking 1 i 2

Super-razlučiva fotografija s mjesta slijetanja Vikinga 2. Izvor: NASA / JPL / Ted Stryk / Planetary.org

Do 1976. godine SAD nije uspio spustiti niti jednu sondu na drugi planet. Padobrani i druge metode slijetanja često nisu upalile, a višemilijunske letjelice poslane na Crveni planet u pravilu bi se srušile na površinu pri brzinama od nekoliko tisuća kilometara na sat.


Probijanje Zemljine orbite često izaziva poteškoće. Još je teže napustiti orbitu Zemlje, ući u orbitu drugog nebeskog tijela i zatim uspješno sletjeti na njega. Viking sonde su fantastično obavile upravo taj inženjerski podvig.

Sonde blizanci lansirane su u razmaku od mjesec dana na raketama TitanIIIE  i Centaur. Jedna je trebala ostati u Marsovoj orbiti, a druga sletjeti na površinu.

Na temelju onoga što su promatrali sa Zemlje prethodno dvjema misijama, znanstvenici su došli do zaključka da život ne može postojati na Marsu. No nikada nismo bili na Marsu, pa nitko nije bio siguran u ovaj zaključak. Tezu su potvrdile prve slike i rezultati NASA-inih eksperimenata koje su poslale sonde. Na Marsu nije pronađen ni trag zelenih ljudi, ni trag mikrobnog života.

Iako je tehnologija danas mnogo naprednija, Viking 1 i 2 svojevremeno su probili led i dali važne podatke o jednom od najzanimljivijih planeta Sunčevog sustava.

Pioneer 10 i 11

Fotografija Jupitera koju je snimio Pioneer 11 1974. Izvor: NASA Ames.

Davne 1972. godine Pioneer 10 postao je prva svemirska letjelica koja je posjetila Jupiter i provela na njemu važne eksperimente. Iako je prvotni plan bio prijenos podataka tijekom nešto manje od dvije godine, kontakt je održan sve do 1997. godine kada je Pioneer 10 postao prva svemirska letjelica koja je napustila Sunčev sustav.

Godinu dana nakon 1972. NASA je lansirala Pioneer 11 koji je također poslan u smjeru Jupitera, ali je nastavio i do Saturna postavši tako prvom svemirskom letjelicom koja je proučavala dva plinska diva u našem Sunčevom sustavu.

Posljednji kontakt s Pioneerom 11 bio je 1995. godine. Sada su obje letjelice negdje u dubokom svemiru. NASA je također poslala poruku s obje svemirske letjelice potencijalnim izvanzemaljskim odašiljačima, opisujući Zemlju i ljude koji su ih stvorili.


Voyager 1 i 2

Umjetnička impresija NASA-ine letjelice Voyager u svemiru. Izvor: NASA / JPL-Caltech

Lansirane krajem ljeta 1977. godine na raketi Titan-Centaur, sonde Voyager trebale su se susresti s četiri neistražene planete u vanjskom Sunčevom sustavu: Jupiter, Saturn, Neptun i Uran. Iako su trebale putovati u duboki svemir, ove dvije NASA-ine misije dale su nam neprocjenjivo znanje o Sunčevom sustavu kao i nevjerojatne fotografije.

Obje letjelice trenutno se nalaze u međuzvjezdanom prostoru, milijardama kilometara od Zemlje što ih čini najudaljenijim objektima koje su ljudi proizveli u povijesti

Obje sonde nosile su poruku sa Zemlje izvanzemaljcima koji bi mogli presresti letjelicu, ali to se još nije dogodilo ili? Sve ovo vrijeme sonde su odašiljale dragocjene podatke, ali očekujemo gubitak signal u narednim godinama.

Curiosity

Rover Curiosity na površini Marsa. Izvor: NASA / JPL-Caltech / MSSS

Lansiran na raketi Atlas V krajem 2011. godine, rover Curiosity sa sobom je ponio najnaprednije (i najskuplje) znanstvene instrumente i sustave koje su inženjeri ikad proizveli.

Rover je uspješno sletio na Mars u kolovozu 2012. zahvaljujući inovativnom sustavu slijetanja. Nije problem doći do Marsa. Glavna je stvar uspješno slijetanje jer su atmosferski uvjeti na Marsu apsolutno katastrofalni. Zato se pitam kako Elon Musk uopće planira poslati ljude tamo?

Svrha rovera Curiosity bila je ponoviti uspjeh Viking misija i utvrditi jesu li ikad postojali pogodni uvjeti za život mikroba na Marsu.

Curiosity je pronašao dokaze da je mikroskopski život možda nekada postojao na Marsu, ali još nas čekaju brojni eksperimenti.

Apollo 11

Astronaut Buzz Aldrin pored opreme za ekstrakciju tla tijekom misije Apollo 11. Izvor: Smithsonian National Air and Space Museum / NASA.

Ne možemo razgovarati o NASA-inom istraživanju Sunčevog sustava, a da pritom ne spomenemo njihovu najupečatljiviju misiju od svih – Apollo 11.

NASA ovo smatra jednim od najvećih podviga ljudske tehnologije i teško je ne složiti se s tim. Slijetanje na Mjesec Apolla 11, 1969. Godine, najpoznatiji je događaj u NASA-inoj povijesti. Misija je započela 16. srpnja 1969. Posadu su sačinjavali Mike Collins, Buzz Aldrin i Neil Armstrong. Lansiranje i ulazak u mjesečevu orbitu protekli su bez problema, a stotine milijuna ljudi diljem svijeta držalo se svojih starih TV ekrana.

Letjelica Apollo 11 sastojala se od dva dijela: zapovjednog modula Columbia koji je trebao ostati blizu Mjeseca i vratiti posadu kući na Zemlju, i Eagle-a; lunarnog modula koji je trebao sletjeti na Mjesec. Slijetanje se dogodilo 20. srpnja.

Više od 500 milijuna ljudi na Zemlji pratilo je ovaj događaj na televiziji. Spust je bio težak jer je planirano mjesto slijetanja bilo prekriveno velikim kamenjem. Bilo je jako opasno.

Iskoristivši posljednje rezerve goriva, Armstrong je uspio spustiti lunarni modul na 6,4 kilometara od planirane lokacije. Kad se motor ugasio, a letjelica ugnijezdila na mjesečevoj prašini, Armstrong je izgovorio svoju poznatu rečenicu: “Orao je sletio.”

Astronaut su se uspješno vratili na Zemlju nekoliko dana kasnije, postavivši temelje za još pet lunarnih misija u bliskoj budućnosti.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Izvori:

• Curiosity Rover Mission Overview. (2019, August 02).
• Harrington, J. (2020, May 01). The final frontier: The 40 most important events in the history of space exploration.
• Loff, S. (2015, April 17). Apollo 11 Mission Overview.
• Mars, K. (2019, August 27). 40 Years Ago: Pioneer 11 First to Explore Saturn.
• Mars, K. (2019, December 02). 45 Years Ago, Pioneer 11 Explores Jupiter.
• Staff, S. (2012, February 10). NASA’s 10 Greatest Science Missions.
 Viking 1 & 2. (2019, September 07).
• Voyager – Mission Overview.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.