Povežite se s nama

Pretražite Kozmos

Svemir

10 spektakularnih slika Jupitera koje morate vidjeti

Šareni pojasi Jupiterove južne hemisfere. Izvor: NASA/Juno Image Gallery.

Nove fotografije Jupitera koje je snimila Juno sonda, na poseban način odražavaju ljepotu najvećeg plinskog diva u našem Sunčevom sustavu.

Ako pogledamo sjeverozapadno nebo (odnosno jugozapadno u sjevernoj hemisferi) nakon sutona, primijetit ćemo sjajnu točku koja se ističe od ostalih po svojoj neprekidnoj i ujednačenoj svjetlosti. Radi se o Jupiteru.

Danas, zahvaljujući Juno sondi, ljudi imaju priliku istraživati ovaj plinski div detaljnije nego ikad prije u povijesti. Nakon mukotrpnog desetljeća planiranja i petogodišnjeg putovanja, Juno je konačno ušla u Jupiterovu orbitu 2016. godine.

Spajanje dviju velikih oluja na Jupiteru. Izvor: NASA/Juno Image Gallery.

Juno nas je opskrbila brojnim očaravajućim fotografijama. Ovdje sam odabrao nekoliko najfascinantnijih primjeraka koji će vam zasigurno promijeniti perspektivu o Jupiteru. Usput slijede i neke zanimljive činjenice o divovskom planetu iz našeg susjedstva.

Veličina je bitna

„Olujna“ sjeverna hemisfera Jupitera. Izvor: NASA/Juno Image Gallery.

Jupiter nije samo jedna od najsjajnijih točaka na noćnom nebu, nego i najveći planet u Sunčevom sustavu. Zapravo, baš zato što je velik, i isijava tako mnogo svjetlosti. Njegova masa duplo je veća od zbrojene mase svi ostalih planeta, mjeseca, kometa i asteroida u našem sustavu.

Njegova veličina ukazuje na to da je bio prvi planet koji je orbitirao oko našeg Sunca. Planeti inače nastaju od ostataka krhotina nakon što plinski oblaci formiraju zvijezde kao što je naše Sunce. Na početku svojeg životnog ciklusa, naša mlada zvijezda stvarala je vjetrove koji su otpuhali većinu tadašnjeg međuzvjezdanog oblaka. Jupiter je ipak uspio zadržati dio te prašine.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Kralj planeta

Slike atmosfere sjeverne hemisfere Jupitera. Izvor: NASA/Juno Image Gallery.

Zbog odlične vidljivost Jupiter, Merkur, Venera, Mars i Saturn, promatrani su još od antičkog doba. Neovisno o kulturi i religiji, čovječanstvo je smatralo ova nebeska tijela jedinstvenima. Čak i tada, oni koji bi promatrali nebo, zapažali su kako se planeti kreću prema  pravilima i zakonitostima za razliku od statičnih zvijezda i njihovih konstelacijskih obrazaca. Starogrčki astronomi zvali su ih „lutajućim zvijezdama“ iz čega je kasnije proizašao pojam „planet“ kojeg koristimo i dan, danas.

Nevjerojatna jest činjenica da su stare civilizacije nazvale Jupiter baš tim imenom. Ne znajući da se radi o najvećem planetu, nazvali su ga prema „kralju rimskih bogova“ odnosno bogu neba. U antičkoj Grčkoj mitologiji, analogan Jupiteru, bio je vrhovni bog Zeus.

Slike plinskog diva na koje je primijenjen efekt pojačavanja boja. Izvor: NASA/Juno Image Gallery

Jupiter ipak nije najsjajniji planet. Ta titula pripada Veneri. Postoje velike razlike u putanjama Jupitera i Venere. Znanstvenici to objašnjavaju na sljedeći način. Venera, koja je bliža Suncu, javlja se prije sumraka odnosno prije zore, dok Jupiter (koji je dalji od Sunca) šara po nebu. Zbog ovih kretanja i velike svjetline, drevni astronomi prozvali su Jupiter „kraljem planeta“.

Jupiterovi sateliti

Sjena Ioa, jednog od Jupiterovih mjeseca. Izvor: NASA/Juno Image Gallery.

1610., od kraja siječnja do početka ožujka, astronom Galileo Galilei promatrao je Jupiter svojim novim teleskopom. S lakoćom ga je identificirao i zatim pratio tri odnosno četiri svijetle točke koje su orbitirale oko planeta.

U svojem djelu, Sidereus Nuncius, Galileo je uvjerljivo prikazao kretnju rečenih satelita oko Jupitera. Kasnije su se njegovi zaključci koristili kao dokaz da se nebeska tijela ne okreću oko Zemlje što ga je dovelo u sukob s Katoličkom Crkvom.

Vrijeme

Jupiterova južna hemisfera. Izvor: NASA/Juno Image Gallery

Vremenski su uvjeti na Jupiteru, kao i sve drugo vezano uz ovaj planet, uistinu fascinantni. Oluje konstantno haraju po površini, mijenjaju svoj oblik i rastu do tisuću kilometara promjera u razmaku od samo nekoliko sati. Vjetrovi pušu brzinom od preko 360 kilometara na sat. Ondje se nalazi i Velika crvena pjega, oluja koja će trajati nekoliko stotina zemaljskih godina.

Jupiter prekrivaju veliki oblaci amonijevih kristala koje vidimo kao veliki žute, smeđe i bijele pruge. Ovi oblaci čine tropske regije planeta. Pruge se formiraju gibanjem zraka u različitim smjerovima i  zemljopisnim širinama. Svjetlije nijanse – „zone“ – predstavljaju područja gdje se atmosfera diže. U tamnijim regijama – „pojasevima“ – struje zraka padaju.

Velika crvena pjega

Jupiterova Velika crvena pjega. Izvor: NASA/Juno Image Gallery.

Saturn ima prstenje, Zemlja ima plave oceane, a Jupiter ima upečatljive, žarke i kovitlajuće oblake koji nastaju uslijed brze rotacije tog planeta oko svoje osi (svakih 10 sati). Formacije na njegovoj površini rezultat su dinamičnih vremenski uvjeta i velikih plinskih oblaka u atmosferi.

Za znanstvenike ostaje neriješeno pitanje koliko duboko treba putovati kroz oblake da bi se došlo do površine planeta. Vjeruje se da je Velika crvena pjega, otkrivena još 1664., ustvari ogromna oluja koja se postupno smanjuje u obujmu. Bez obzira na to, ona je i dalje dva put veća od Zemlje.

Zamršeni uzorci mlaznog područja na sjevernoj hemisferi. Izvor: NASA/Juno Image Gallery.

Nedavna zapažanja svemirskog teleskopa Hubble pokazuju da je od 1930.-ih (kada su počela redovita promatranja Jupitera), veličina pjege pala za 50%. Mnogi istraživači smatraju da se njeno smanjenje ubrzava.

Jupiterovi prsteni

Serija fotografija s efektom pojačanja boja. Izvor: NASA/Juno Image Gallery.

Mnogi od nas kada se priča o prstenima oko planeta, prvo pomisle na Saturn. No, ima ih i Jupiter. Njegovi prsteni sastoje se od prašine i stoga ih je teško uočiti. Formiranje Jupiterovih prstena bilo je potaknuto njegovom snažnom gravitacijom. Materijal koji je postupno odbačen s obližnjih satelita prilikom njihove kolizije s asteroidima i kometima, vremenom je počeo orbitirati oko Jupitera stvorivši tako njegove prozirne prstene.

Izvori:

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Dunbar, B. (2015, June 01). What Is Jupiter? Retrieved December 07, 2020, from https://www.nasa.gov/audience/forstudents/5-8/features/nasa-knows/what-is-jupiter-58.html

Dunbar, B. (n.d.). Jupiter’s Ring Formation Theories Confirmed. Retrieved December 07, 2020, from https://www.nasa.gov/centers/goddard/multimedia/largest/rings.html

Greicius, T. (2015, March 13). Juno Image Gallery. Retrieved December 07, 2020, from https://www.nasa.gov/mission_pages/juno/images/index.html

In Depth. (2019, December 19). Retrieved December 07, 2020, from https://solarsystem.nasa.gov/moons/jupiter-moons/in-depth/

Wendel, J. (2019, October 18). Jupiter’s Great Red Spot: Our Solar System’s Most Famous Storm. Retrieved December 07, 2020, from https://www.space.com/jupiter-great-red-spot.html

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Williams, M. (2017, February 11). What is the Weather like on Jupiter? Retrieved December 07, 2020, from https://www.universetoday.com/15132/weather-on-jupiter/

 

 

 

 

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Pročitaj više

Svemir

Nove slike galaksije ponudile su nove tragove o tome kako su nastale prve zvijezde i strukture u Svemiru te pružaju indikacije da je formiranje...

Svemir

Jupiter je pogođen drugi put u pet tjedana. Zapravo, ovakvi udari u Jupiter vrlo su česti budući da planet kruži u blizini glavnog asteroidnog...

Svemir

Neki fizičari smatraju da svemir nije započeo Velikim praskom. Prema njima svemir postoji oduvijek i zauvijek. Prije Velikog praska, svemir se smanjivao, a nakon...

Svemir

Znanstvenici pretpostavljaju da se na rubu Sunčevog sustava nalazi još jedan izgubljeni planet. Orbita iza Neptuna Tim znanstvenika nedavno je objavio rad u kojem...

Svemir

Čini se da vjetrovi s ruba Jupiterove Velike crvene pjege ubrzavaju, no znanstvenici i dalje ne znaju točan uzrok ovih promjena.  Vjetrovi na Velikoj...

Svemir

Dva neobična signala koja je uhvatio mali detektor gravitacijskih valova mogli bi predstavljati cijelu lepezu zanimljivih fenomena; novu fiziku, interakciju tamne tvari i crnih...

Astronomija

Početkom tjedna na Jupiteru je zabilježen snažan bljesak svjetlosti, navjerojatnije uzrokovan udarcem kometa. Jupiter je ‘primio udarac’ U ponedjeljak navečer (13. rujna) došlo je...

Svemir

Znanstvenici s Indijskog instituta znanosti (IISc), u suradnji s Indijskom organizacijom za istraživanje svemira (ISRO), razvili su uređaj za uzgoj mikroorganizama koji omogućava biološke...

Oglas