Sjajna točka koja se pojavi u večernjem sumraku može biti Venera. Druga, visoko na tamnom nebu, možda je Jupiter. Oba planeta često nadmašuju sjajem okolne zvijezde, no za pouzdano prepoznavanje treba provjeriti gdje se nalaze baš te večeri. Boja i sjaj pomažu, ali sami nisu dovoljni.
Pet planeta može se promatrati golim okom: Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn. Nisu svi vidljivi istodobno niti u svako doba noći. Katkad su prenisko nad obzorom, katkad ih skriva Sunčev sjaj, a njihov se položaj među zvijezdama mijenja tijekom godine.
Za početak su dovoljni vedro nebo, pogled bez zapreka i karta neba za vlastitu lokaciju, datum i sat. Teleskop je potreban za detalje poput Saturnovih prstenova, ali ne i za pronalaženje samog planeta.
Prvo provjerite što se uopće vidi te večeri
U aplikaciji ili programu s kartom neba postavite mjesto s kojeg promatrate i točno vrijeme. Pronađite oznaku planeta te provjerite je li iznad obzora i na kojoj strani svijeta. Tek potom potražite odgovarajuću svijetlu točku na nebu. Ako je planet ispod obzora, nećete ga vidjeti bez obzira na to koliko je nebo tamno.
Vrijeme je osobito važno za Merkur i Veneru. Planet koji je vidljiv prije izlaska Sunca ne mora se moći promatrati iste večeri. Ni fotografija snimljena prije nekoliko mjeseci nije pouzdan vodič za današnji raspored planeta.
Prije izlaska odaberite kartu za svoje mjesto i vrijeme promatranja. Pri pripremi mogu pomoći i savjeti za promatranje neba. Na karti odaberite lako prepoznatljivu orijentacijsku točku, primjerice Mjesec ili skupinu sjajnijih zvijezda, pa usporedite položaj planeta s njom. Automatsko usmjeravanje mobitela može pomoći, ali prikaz treba usporediti sa stvarnim nebom; pogrešno očitanje smjera može pomaknuti oznaku objekta.
Venera se traži u sumrak ili pred zoru
Venera je najsjajniji planet na našem nebu. Kada su uvjeti povoljni, uočava se dok je nebo još svijetlo, prije nego što postane vidljiva većina zvijezda. Njezin je sjaj izrazito upadljiv, a golim okom izgleda kao bijela svjetlosna točka.
Poznata je kao Večernjača i Danica. Ti nazivi označavaju isti planet u različitim razdobljima vidljivosti: nakon zalaska Sunca ili prije njegova izlaska. Venera obilazi Sunce unutar Zemljine orbite, pa se na našem nebu nikad ne udaljava toliko od Sunca da bi se mogla vidjeti cijelu noć.
Ako je na večernjem nebu, tražite je na zapadnoj strani; ako je jutarnji objekt, na istočnoj. Točan smjer i visinu uvijek provjerite za svoj datum i mjesto. Venera može biti skrivena iza zgrade ili brda iako karta pokazuje da je već iznad obzora.
Jupiter je sjajan, a Mars se ističe bojom
Jupiter obično spada među najsjajnije objekte na noćnom nebu. Ovisno o položaju u orbiti, može se promatrati navečer, tijekom većeg dijela noći ili prije zore. Za razliku od Venere, može se naći daleko od Sunca na našem nebu.
Golim okom ne vide se Jupiterovi pojasevi oblaka, ali se njegov sjaj lako uočava i iz grada. Kada ga pronađete, dalekozor može otkriti neke od njegovih najvećih prirodnih satelita. Za takvo promatranje korisni su stabilan oslonac i naš vodič za promatranje neba dalekozorom.
Mars ima narančastocrvenkastu nijansu, no nije uvijek podjednako upadljiv. Njegov se sjaj znatno mijenja s udaljenošću od Zemlje. U povoljnim razdobljima ističe se među zvijezdama; u drugima izgleda mnogo skromnije.
Boja nije konačna potvrda. Na nebu postoje i crvenkaste zvijezde, pa Mars treba prepoznati po položaju u odnosu na okolne zvijezde, a zatim ga potvrditi na karti. Usporedba nekoliko večeri zaredom može pokazati da je promijenio položaj među njima.
Saturn je manje upadljiv, a Merkur zahtijeva dobar pogled prema obzoru
Saturn se golim okom vidi kao žućkasta svjetlosna točka. Obično je slabijeg sjaja od Jupitera i lakše ga je zamijeniti sa zvijezdom. Njegovi prstenovi nisu vidljivi bez optičkog pomagala: ono što oko razaznaje jest ukupna svjetlost udaljenog planeta i prstenova.
Merkur je među tih pet planeta najzahtjevniji za početnika. Na nebu ostaje blizu Sunca i često je vidljiv samo kratko nakon zalaska ili prije izlaska Sunca. Vedrina nije dovoljna ako pogled prema niskom dijelu neba zaklanjaju zgrade, drveće ili brda.
Za večernju potragu odaberite mjesto s otvorenim pogledom prema zapadu i pričekajte da Sunce zađe. Za jutarnju provjerite kada Merkur izlazi i koliko vremena ostaje do izlaska Sunca. Ne tražite planet dalekozorom dok je Sunce iznad obzora: slučajno usmjeravanje prema Suncu može teško oštetiti vid.
Zašto planeti obično trepere manje od zvijezda?
Zvijezde su toliko udaljene da ih vidimo gotovo kao točkaste izvore svjetlosti. Gibanje zraka u atmosferi mijenja put njihove svjetlosti i stvara treperenje. Planeti imaju veći prividni disk, premda ga oko bez teleskopa uglavnom ne razaznaje, pa se atmosferske promjene u njihovoj svjetlosti djelomično poništavaju.
Zbog toga planeti obično sjaje mirnije od zvijezda. Ipak, i planet može treperiti, osobito nisko nad obzorom. Miran sjaj koristan je trag, a ne nepogrešiv način prepoznavanja. Detaljnije objašnjenje donosi članak o tome zašto zvijezde svjetlucaju.
Planeti se uglavnom nalaze uz isti pojas neba kojim prolaze Sunce i Mjesec. Njihove orbite približno leže u istoj ravnini, pa se iz našeg položaja u Sunčevu sustavu projiciraju duž luka na nebu. To olakšava potragu, ali ne znači da su okupljeni na istom mjestu u svemiru.
Za prvu večer odaberite jedan planet koji karta prikazuje dovoljno visoko nad obzorom. Zabilježite vrijeme i njegov položaj uz obližnje zvijezde, pa ponovite promatranje za nekoliko dana. Tako ćete ga lakše prepoznati i kada Mjesec, koji vam je prvi put poslužio kao orijentir, više ne bude u blizini.
