Zvijezda koja čas zasja, čas potamni, a pritom naizgled mijenja boju, obično se ne mijenja pred našim očima. Taj dojam stvara Zemljina atmosfera. Zvjezdana svjetlost prolazi kroz zrak čija se temperatura i gustoća neprestano mijenjaju, pa do promatrača ne stiže uvijek na potpuno isti način.
Treperenje se najlakše primijeti na sjajnim zvijezdama nisko nad obzorom. Planeti uglavnom sjaje mirnije, ali ni oni nisu posve izuzeti od tog učinka. Razlika proizlazi iz toga što nam zvijezde izgledaju poput svjetlosnih točaka, dok planeti imaju malen, ali mjerljiv prividni disk.
Kako atmosfera mijenja zvjezdanu svjetlost
Zrak iznad nas nije jednoličan ni nepomičan. Topliji i hladniji dijelovi atmosfere imaju različitu gustoću, a vjetrovi ih neprestano premještaju. Pri prolasku kroz takav zrak svjetlost se malo preusmjerava. Promatraču zato izgleda kao da zvijezda titra, nakratko jače zasja ili oslabi.
Astronomi tu brzu promjenu prividnog sjaja nazivaju scintilacijom. NASA-ino objašnjenje treperenja zvijezda povezuje je s nejednolikom atmosferom: svjetlost na tlu nije ravnomjerno raspoređena, a gibanje zraka stalno mijenja taj raspored. To je isti razlog zbog kojeg pogled kroz nemiran zrak može djelovati nestabilno, premda sam promatrani objekt miruje.
Važno je razlikovati treperenje od pomicanja zvijezda tijekom noći. Zbog Zemljine rotacije njihov se položaj na nebu postupno mijenja. Atmosfersko treperenje mnogo je brže i najčešće se opaža kao kratko titranje sjaja, boje ili položaja slike.
Zašto zvijezde jače trepere uz obzor
Svjetlost zvijezde visoko na nebu prolazi kraćim putem kroz atmosferu nego svjetlost zvijezde koja je blizu obzora. Pri pogledu prema obzoru gledamo kroz deblji sloj zraka, pa se smetnje lakše zbrajaju. Zvijezda zbog toga može izgledati nemirnije, slabije ili crvenije nego kad se podigne više.
To se često vidi na Siriusu, vrlo sjajnoj zvijezdi koju zimi možemo pratiti iz Hrvatske. Dok je nisko, ponekad djeluje kao da bljeska u različitim bojama. Nije riječ o nizu obojenih svjetala na samoj zvijezdi: atmosfera utječe na put različitih valnih duljina njezine svjetlosti, a naše oko opaža brze promjene.
Na dojam utječe i zrak neposredno oko mjesta s kojeg promatramo. Pogled preko zagrijanog krova, asfalta ili iz otvorenog prozora iznad toplog radijatora može biti osobito nemiran. Za usporedbu dviju zvijezda zato nije dovoljno gledati samo njihov sjaj; treba uzeti u obzir i visinu nad obzorom te smjer pogleda.
Svjetlost objekta blizu obzora prolazi kroz više atmosfere. Ilustracija: © AstroBob, The Random Science.
Zašto planeti obično sjaje mirnije
Zvijezde su toliko daleko da su za naše oko praktički točkasti izvori svjetlosti. Kad atmosfera preusmjeri svjetlost takvog izvora, promjena se lako primijeti. Planet je mnogo bliže, pa njegova slika zauzima malo veći dio neba, čak i kada golim okom ne razabiremo njezin oblik.
Svjetlost s različitih dijelova planetova prividnog diska prolazi kroz atmosferu malo različitim putovima. Njihove se brze promjene djelomično poništavaju, pa ukupni sjaj izgleda stabilnije. NASA-in vodič za prepoznavanje objekata na noćnom nebu upravo tu razliku navodi kao koristan znak pri razlikovanju zvijezda i planeta.
Ipak, pravilo nije bez iznimke. Planet nisko nad obzorom ili promatran kroz vrlo nemiran zrak također može treperiti. S druge strane, zvijezda visoko na nebu tijekom mirne noći može izgledati gotovo potpuno stabilno. Samo treperenje zato nije dovoljno za sigurnu identifikaciju.
Kako provjeriti gledate li zvijezdu ili planet
Najprije pratite položaj objekta nekoliko minuta. Zvijezde i planeti ne prelaze nebo poput aviona ili satelita; njihov se zajednički pomak zbog Zemljine rotacije primjećuje postupnije. Zatim pogledajte treperi li objekt i koliko je visoko nad obzorom. Te dvije informacije daju bolju procjenu nego sam sjaj.
Za pouzdanu provjeru poslužite se kartom neba za svoj položaj i vrijeme. Položaji planeta mijenjaju se tijekom godine, pa tvrdnja da je najsjajnija točka u određenom smjeru uvijek Venera ili Jupiter nije dovoljna. Uz kartu se mogu usporediti i okolne zvijezde, čiji uzorci pomažu pronaći traženi objekt.
Ako želite naučiti jednu stalnu orijentacijsku točku, koristan je i vodič kako pronaći Sjevernjaču. Ona nije najsjajnija zvijezda na nebu, ali njezin položaj u blizini sjevernog nebeskog pola olakšava snalaženje.
Mijenjaju li zvijezde doista sjaj?
Da, neke zvijezde stvarno mijenjaju sjaj. Uzroci mogu biti pulsiranje zvijezde ili međusobno zaklanjanje članova dvojnog sustava. To nije isto što i brzo atmosfersko treperenje koje opažamo golim okom. Razlika se utvrđuje mjerenjima, praćenjem kroz vrijeme i usporedbom s drugim zvijezdama.
Svemirski teleskopi promatraju izvan Zemljine atmosfere, pa mogu mjeriti sitne promjene koje bi zrak s tla otežao uočiti. Na tlu astronomi smetnje ublažavaju izborom opservacijskog mjesta i prilagodbom instrumenata. Za promatrača bez teleskopa najkorisnija je jednostavna usporedba: pogledajte sjajnu zvijezdu blizu obzora, zatim drugu visoko na nebu. Razlika u treperenju često se može vidjeti odmah.


