Paleontologija

Neobični fosili mogli bi otkriti čime su se hranili plesiosauri

U jurskim naslagama pod morem uz Norvešku pronađene su fosilne nakupine koje bi mogle čuvati tragove prehrane plesiosaura.

Umjetnička ilustracija zbijenih ljuštura i morskih ostataka sačuvanih u jurskoj stijeni

U stijenama ispod morskog dna uz Norvešku pronađene su neobične nakupine ljuštura, cjevastih crva i drugih morskih organizama. Geolog Dirk Knaust smatra da bi mogle čuvati fosilizirane ostatke hrane koju je morska životinja povratila nakon obroka. Kao najvjerojatnije životinje koje su ih ostavile navodi dugovrate plesiosaure.

Nalazi potječu iz jezgri stijena izvađenih iz bušotina na području Horda, u norveškom dijelu Sjevernog mora. Naslage su stare oko 157 do 165 milijuna godina, a nastale su u plitkom moru i uz riječnu deltu. Knaust je slične nakupine uočio u uzorcima iz više bušotina, a detaljnije je proučio nekoliko desetaka primjeraka.

Zbijeni ostaci upućuju na prolazak kroz probavni sustav

Valovi, oluje i morske struje mogu skupiti ljušture na jednom mjestu, no obično ih ostavljaju rasute u sloju sedimenta. U ovim su nalazima ostaci različitih organizama zbijeni u zasebne grudice i isprepleteni. Neke su ljušture cijele, a druge slomljene ili nagrižene. Takva oštećenja mogla su nastati prolaskom kroz probavni sustav.

Fosili, međutim, ne otkrivaju izravno koja ih je životinja ostavila. Knaust procjenu temelji na sastavu nakupina, načinu prehrane i fosilima kralježnjaka pronađenima u istim naslagama.

Kao najvjerojatnije životinje koje su ih ostavile navodi plesiosaure iz porodice Cryptoclididae. Ne isključuje ni mogućnost da su neke nakupine posljedica hranjenja izumrlih morskih pasa iz skupine Hybodontiformes.

Ako je tumačenje točno, plesiosauri su se hranili životinjama koje su živjele na morskom dnu ili u sedimentu, a neprobavljive ostatke izbacivali u priobalnom moru.

Rijedak trag prehrane sačuvan u stijeni

Morski okoliš uz deltu često se mijenjao. Riječni dotok utjecao je na slanost vode, a sediment se brzo taložio. Životinje koje su kopale po morskom dnu mogle su premještati ostatke, pa su se neke nakupine raspale ili završile u životinjskim rovovima, dok su druge ostale sačuvane.

Ostaci hrane iz probavnog sustava rijetko se fosiliziraju jer se obično brzo razgrade, rasprše ili probave. U ovom su slučaju zbijene nakupine dospjele u sediment i ubrzo ih je prekrio novi sloj. Gotovo potpuni kostur plesiosaura pronađen u Njemačkoj otkriva građu tijela, a ove fosilne nakupine mogle bi pružiti rijedak uvid u prehranu tih životinja.

Usporedba s drugim fosilnim nalazima mogla bi pokazati koliko su takvi ostaci česti u jurskim naslagama i mogu li se pouzdanije povezati s određenom skupinom morskih životinja.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Izvori i znanstvena publikacija

Fate of supposed plesiosaur vomit from Jurassic delta deposits offshore Norway. Geological Magazine. 2026.

Teme
  • Fosili
  • fosilizirani ostaci
  • jura
  • Norveško more
  • plesiosauri

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.