Gotovo potpun kostur malenog pernatog dinosaura pronađenog u Kini donosi nove podatke o razvoju krila. Životinja nazvana Norellraptor barsboldi bila je bliska pticama, ali obilježja povezana s letom u njezinoj su se skupini pojavljivala drukčijim redoslijedom nego u ptičjoj evolucijskoj liniji.
U radu objavljenom u časopisu Nature Communications istraživači uspoređuju njegovu građu s ranim pticama. Zaključuju da su slična obilježja u te dvije skupine nastajala različitim slijedom.
Fosil dug 57 centimetara
Kostur potječe iz donjokrednih naslaga pokrajine Liaoning na sjeveroistoku Kine, poznate po iznimno očuvanim fosilima pernatih dinosaura. Dug je 57 centimetara, a uz kosti su ostali tragovi perja. Ta mjera odnosi se na sačuvani kostur, a ne na raspon krila.
Norellraptor je pripadao mikroraptorinima, malim grabežljivim dinosaurima koji su bili bliski pticama. Stupanj razvoja kostiju pokazuje da jedinka nije bila mladunče. Istraživači su njezinu građu usporedili s drugim poznatim primjercima iz iste skupine i s ranim pticama.
Vrsta je nazvana u čast paleontologa Marka Norella i Rinchena Barsbolda. Budući da je sačuvan gotovo cijeli kostur, uz tragove perja, istraživači su mogli usporediti više dijelova tijela iste životinje, umjesto da zaključuju na temelju nekoliko izdvojenih kostiju.
Tim je proučio rame, prsni dio i prednje udove te pod mikroskopom pregledao presjeke kostiju. Nisu promatrali samo koja se obilježja pojavljuju u pojedinoj skupini nego i kojim su se redom razvijala tijekom evolucije. Upravo se u tom redoslijedu pokazala važna razlika između mikroraptorina i linije iz koje su nastale današnje ptice.
Slična krila, različita povijest
Sličnost krila i perja ne znači nužno da su se sve njihove značajke razvile na isti način. Istraživači zaključuju da su se neke prilagodbe kod mikroraptorina i ptica razvile neovisno. Riječ je o konvergentnoj evoluciji: slična obilježja mogu se neovisno pojaviti u različitim razvojnim linijama.
O tim prilagodbama postoje dva glavna tumačenja. Prema jednom, zajednički predak ptica i njihovih bliskih srodnika već je imao osnovna obilježja potrebna za kretanje zrakom, koja su neke skupine poslije izgubile. Prema drugom, pojedine su skupine slična obilježja razvijale zasebno. Različit redoslijed promjena opisan u novom radu ide u prilog drugom tumačenju, ali ne rješava sam za sebe pitanje kako je nastao aktivan let.
Analiza rasta kostiju također upućuje na razlike. Kod ptica korištenih za usporedbu stražnji udovi sazrijevaju prije prednjih. Dostupni fosili mikroraptorina pokazuju drukčiji obrazac, a u pojedinih jedinki prednji su udovi sazrijevali ranije. To bi moglo pomoći objasniti zašto njihova krila nisu bila građena posve poput ptičjih.
Sam fosil ne otkriva je li Norellraptor mogao aktivno letjeti. Usporedba rasta zasad se oslanja i na ograničen broj fosila, pa će za čvršći zaključak trebati pronaći više jedinki različite dobi.
Rasprava o nastanku leta zato ostaje otvorena. Fosil iz Liaoninga pokazuje da su različite skupine dinosaura do sličnih prilagodbi povezanih s letom dolazile različitim putem.
