Arheolozi su uz rijeku Pegtymel na Čukotki otkrili 31 dosad nepoznatu stijensku površinu s drevnim uklesanim crtežima. Novo istraživanje pokazalo je da se područje s petroglifima, prikazima uklesanima u stijenu, proteže dalje nego što se znalo. Tim je pronašao i zasebno nalazište s devet takvih površina.
Ekspedicija je u kolovozu istraživala teško dostupne litice na sjeverozapadu Čukotke. Prema izvješću Instituta za arheologiju Ruske akademije znanosti, ukupan broj dokumentiranih stijenskih površina s petroglifima dosegnuo je 690.
Crteži pronađeni i na dijelovima litica koji su se smatrali praznima
Istraživači su na glavnom nalazištu čistili djelomično zatrpane stijenske blokove i pregledavali dijelove litica na kojima ranije nisu bili zabilježeni crteži. Petroglife su pronašli i u istočnom dijelu, koji se dugo smatrao praznim. Na glavnom nalazištu sada je dokumentirano 680 površina s crtežima.
Potraga je obuhvatila i više od deset kilometara litica uz desnu obalu Pegtymela. Na tom su potezu ranije bila poznata dva mjesta s pojedinačnim površinama koje nose uklesane crteže, ali istraživanja provedena 2000. i 2005. nisu otkrila nova nalazišta. Ovoga puta sustavan pregled cijelog poteza dao je drukčiji rezultat: crteži su zabilježeni na sva četiri dijela litica, razdvojena potocima i povremenim vodotocima, izvještava Arkeonews.
Dokumentirani svi dosad poznati petroglifi
Arheološka istraživanja petroglifa uz Pegtymel počela su 1967. Projekt digitalnog kartiranja nalazišta i izrade trodimenzionalnih modela stijenskih površina traje od 2021. Ovogodišnji radovi obuhvatili su najnepristupačnije površine, za čiji je pregled bila potrebna penjačka oprema.
Tim je dovršio digitalno dokumentiranje svih trenutačno poznatih petroglifa uz Pegtymel. Precizno zabilježeni položaji crteža omogućuju istraživačima da prouče njihov raspored u krajoliku i jasnije odrede granice pojedinih nalazišta. Dio trodimenzionalnih prikaza već je dostupan na internetu.
Tim je na terenu bilježio i arheološke predmete koje je pomicanje tla odnijelo niz padinu. Njihova raspodjela upućuje na to da je istočno od ranije istraženog lovačkog nalazišta možda postojalo još jedno mjesto na kojem su se obrađivali kamen i kost.
Nove karte trebale bi pomoći u određivanju granica zaštićenog područja i planiranju zaštite crteža na stijenama koje su u arktičkom okolišu izložene propadanju. Istraživači žele razviti i javno dostupan virtualni muzej kako bi se nalazište moglo proučavati bez putovanja na teško dostupnu Čukotku.
