Analiza oko 140 000 galaksija rezultirala je novim spoznajama o raspodjeli masa zvijezda u udaljenim galaksijama te pokazala da one nisu nalik na Mliječnu stazu.
Važno otkriće
Tim astrofizičara sa Sveučilišta u Kopenhagenu došao je do novog važnog otkrića o zvijezdama izvan naše galaksije – Mliječne staze. Rezultat njihovo istraživanja mogao bi promijeniti naše razumijevanje širokog spektra astronomskih fenomena, uključujući stvaranje crnih rupa i eksplozija supernova te ponuditi doprinos našem razumijevanju i objašnjavanju ‘umiranja’ galaksija – zašto i kako do toga dolazi? Nova studija – objavljena u The Astrophysical Journalu – osporava dosadašnja shvaćanja zvijezda izvan naše galaksije!
Novi pogledi
Još od sredine prošloga stoljeća prevladavajuća znanstvena pretpostavka jest da su zvijezde u drugim galaksija u svojoj suštini nalik na zvijezde Mliječne staze. Prema takvom tumačenju sve galaksije zapravo su ‘mješavina’ različitih zvijezda – od onih masivnih preko zvijezda srednje mase pa sve do veoma malih zvijezda.
Međutim, zahvaljujući prikupljanju ogromne količine podataka promatranjima oko 140 000 galaksija diljem svemira te korištenjem širokog spektra naprednih modela tim znanstvenika postavio je tu pretpostavku na kušnju. Točnije, testirali su je li raspodjela zvijezda kakva postoji u Mliječnoj stazi vidljiva i drugdje. Iznenađujuće odgovor na njihovo pitanje bio je ne!
Naime, zvijezde u udaljenim galaksijama obično su masivnije od onih u našem ‘lokalnom susjedstvu’. Ovo otkriće ima veliki utjecaj na naše znanje o svemiru te tumačenje naše kozmičke okoline. „Masa zvijezda astronomina govori puno stvari. Ako promijenite masu, promijenit ćete i broj supernova i crnih rupa koje nastaju iz masivnih zvijezda. Kao takav, naš rezultat znači da ćemo morati revidirati mnoga dosadašnja tumačenja i pretpostavke, jer udaljene galaksije izgledaju sasvim drugačije od naših,“ rekao je Albert Sneppen, glavni autor studije.
Analiza oko 140 000 galaksija
Udaljene galaksije udaljene su milijarde svjetlosnih godina. Kao rezultat toga samo svjetlost njihovih ‘najmoćnijih’ zvijezda dolazi do Zemlje. Ova činjenica desetljećima je mučila astronome jer nikada nisu mogli točno razjasniti kako su zvijezde u drugim galaksijama raspoređene što ih je u konačnici potaknulo na pretpostavku da su raspoređene slično kao zvijezde u našoj Mliječnoj stazi.
„Mogli smo vidjeti samo vrh ‘sante leda’. Zapravo, dugo smo znali da je veoma lako moguće da su druge galaksije mnogo drugačije od naše. Međutim, nitko nikada nije uspio dokazati, ili pak opovrgnuti, da druge galaksije izgledaju kao naša. Ova nam je studija omogućila upravo to te bi mogla otvoriti vrata za dublje razumijevanje formiranja i evolucije galaksija,“ pojasnio je Charles Steinhardt, koautor studije.
U studiji su znanstvenici analizirali svjetlost iz 140.000 galaksija koristeći COSMOS katalog – veliku međunarodnu bazu podataka s više od milijun promatranja svjetlosti iz drugih galaksija. Analizirane galaksije raspoređene su od najbližih do najudaljenijih dijelova svemira, a iz nekih od njih svjetlost je putovala do zemlje čak punih dvanaest milijardi godina.
Masivne galaksije brže ‘umiru’
Ovo otkriće već sada pruža indikacije za širok raspon novih tumačenja i revizija starijih pretpostavki. Primjerice, ostaje neriješeno pitanje zašto galaksije umiru i prestaju stvarati nove zvijezde. Novi rezultat sugerira da bi se to moglo objasniti jednostavnim trendom:
„Sada kada smo sposobniji dekodirati masu zvijezda, možemo vidjeti novi obrazac; najmanje masivne galaksije nastavljaju tvoriti zvijezde, dok masivnije galaksije prestaju rađati nove zvijezde. To sugerira izuzetno univerzalan trend smrti galaksije,“ zaključio je Sneppen te tako ponudio tek mali dio, ali intrigantan, uvid u ono što ovo otkriće donosi u astronomiji.
Koliko zvijezda postoji u svemiru?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
