Biologija

Žohari noću oprašuju amazonski grm dok pčele miruju

Cvjetovi amazonskog grma otvaraju se predvečer, baš kada ih počinju obilaziti divlji žohari. Terenska opažanja i pokusi pokazali su zašto je pelud s drugog grma važan za stvaranje plodova.

Smeđi žohar dugih ticala na kori stabla

Kad se predvečer otvore cvjetovi grma Mabea uleana, na njih se u središnjoj Amazoniji penju žohari. Dolaze po nektar, a dok se provlače kroz cvat, pelud im se lijepi za glavu, ticala i noge. Ako su prije toga bili na drugom grmu iste vrste, dio peluda mogu ostaviti na ženskom cvijetu. Tako kukci koje rijetko povezujemo s oprašivanjem biljci pomažu da stvori plod.

Botaničar Tulio Alex Martins-Silva i suradnici pratili su posjete kukaca i usporedili uspjeh različitih načina oprašivanja u središnjoj brazilskoj Amazoniji. Među noćnim posjetiteljima izdvojili su se žohari jer su pri hranjenju dodirivali i muške i ženske cvjetove. Danju su na cvatove najčešće dolazile pčele iz roda Trigona.

Kako žohar prenosi pelud?

Cvat visi s grane. Ženski cvjetovi nalaze se blizu mjesta na kojem je pričvršćen za granu, a brojni sitni muški cvjetovi niže. Žohar koji se spušta u potrazi za nektarom prolazi pokraj ženskih cvjetova, a dodirivanjem muških cvjetova pokupi novu količinu peluda. Pri sljedećem posjetu pelud s njegova tijela može završiti na njušci tučka, dijelu ženskog cvijeta koji ga prima.

Na terenskim fotografijama cvatova vide se odrasli žohar iz roda Dasyblatta i mladi žohar iz roda Epilampra. Istraživači su ih viđali od otprilike 19 sati do tri ujutro. Za to vrijeme na cvatove su dolazili i moljci te sitne dvokrilne mušice. Najčešći posjetitelj ne mora biti i najbolji oprašivač. Važno je pokupi li pelud i dođe li s njim u dodir sa ženskim cvijetom.

Zašto je važan pelud s drugog grma?

U jednom su dijelu pokusa istraživači ručno prenijeli pelud na ženske cvjetove. Jednoj su skupini dali pelud s istog cvata, drugoj pelud s drugog grma, a treću su ostavili otvorenom prirodnim posjetiteljima. Plodovi su se uspješnije razvijali uz pelud s drugog grma i uz prirodno oprašivanje nego nakon samooprašivanja. Pokus pokazuje koliko je biljci važan pelud s drugog grma, a noćna opažanja otkrivaju koji ga kukci mogu donijeti.

Istraživanje nije odredilo koliki su udio plodova omogućili samo žohari. No njihov dolazak u vrijeme kad se cvjetovi otvaraju i način na koji se kreću preko oba tipa cvjetova objašnjavaju zašto ih autori ubrajaju među glavne noćne oprašivače te biljke. Da su istraživači cvjetove pratili samo danju, zabilježili bi pčele koje skupljaju preostali pelud, a propustili bi kukce koji na isti grm dolaze po mraku.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević autor je te osnivač i urednik portala Kozmos.hr i Curiosmos.com. Piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti, a tekstove objavljuje i u Večernjem listu. Njegov je cilj približiti znanstvena otkrića široj publici.

Teme
  • Amazonija
  • kukci
  • oprašivanje
  • žohari

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.