Svemir

Na dnu marsovskog kratera Jezero možda se nekoć nakupljala lava

Stijene bogate olivinom koje je proučio rover Perseverance mogle su nastati na dnu nakupine lave. Proračuni pokazuju da je talina lako tekla.

Pješčane dine i izložene stijene u južnom dijelu područja Séítah

Na dnu marsovskog kratera Jezero rover Perseverance naišao je na stijene u kojima se nakupilo mnogo kristala olivina. Novi proračuni upućuju na to da je sloj bogat olivinom mogao nastati pri dnu nakupine lave. Iz kemijskog sastava koji je izmjerio rover istraživači su procijenili da je izvorna lava imala nisku viskoznost, pa se mogla lako širiti i nakupljati u udubinama.

Adrian J. Brown i suradnici u radu u časopisu Communications Earth & Environment analizirali su formaciju Séítah. Njezina je tekstura privukla pozornost jer krupna zrna olivina koja prianjaju jedno uz drugo upućuju na nakupljanje kristala dok je dio rastaljene stijene još bio tekuć.

Kako stijena otkriva svojstva nekadašnje lave?

Viskoznost opisuje otpor tekućine strujanju. Vruća lava određenog sastava može teći lakše od hladnije lave s mnogo kristala. Kako se tok hladi, povećava se udio krutog materijala, pa se njegovo gibanje mijenja. Zbog toga isti sastav može dati različite rezultate ovisno o tome pretpostavlja li model da su kristali tek počeli nastajati ili ih je lava već bila puna.

Tim je upotrijebio podatke o sastavu stijena koje je prikupio Perseverance te procijenio kako bi se njihova izvorna talina ponašala. Niska izračunata viskoznost i raspored formacije podupiru mogućnost da se lava izlila i zadržala na dnu kratera. Dok se hladila, kristali olivina mogli su se nakupiti pri dnu i stvoriti sloj kakav je rover poslije pronašao.

Zašto je važna usporedba s drugim dijelom Marsa?

Autori su rezultate usporedili s mlađim bazaltima čiji je sastav mjerio rover Spirit. Prema modelu, lava iz koje je nastao Séítah mogla je teći lakše od lave iz koje su nastali ti bazalti. To pomaže suziti moguća objašnjenja o tome kako je stigla na mjesto na kojem je danas nalazimo. Domet ipak ovisi i o količini lave te o tome koliko se brzo hladila.

Preciznije mjerenje veličine i rasporeda kristala u prikupljenim uzorcima moglo bi pomoći utvrditi koliko se dugo talina zadržala u krateru i kako se hladila.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević autor je te osnivač i urednik portala Kozmos.hr i Curiosmos.com. Piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti, a tekstove objavljuje i u Večernjem listu. Njegov je cilj približiti znanstvena otkrića široj publici.

Izvori i znanstvena publikacija

Izvor
doi.org

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.