Svemir

Oko umiruće zvijezde otkriven je plinski prsten širok pola svjetlosne godine

ALMA je oko zvijezde IRAS 06530−0213 snimila plinsku ljusku staru oko 6.500 godina i mnogo mlađu maglicu nalik pješčanom satu.

Kružna ljuska ugljikova monoksida oko središnje dvorežanjske maglice IRAS 06530−0213 na ALMA-inoj karti

Oko umiruće zvijezde u zviježđu Jednoroga astronomi su otkrili plinski prsten širok oko pola svjetlosne godine. Unutar njega vidi se manja maglica s dva režnja, nalik pješčanom satu. Mjerenja teleskopa ALMA pokazuju da su te strukture nastale u različitim razdobljima gubitka zvjezdane tvari.

Zvijezda IRAS 06530−0213 udaljena je približno 12.000 svjetlosnih godina. Raghvendra Sahai i suradnici u radu u časopisu The Astrophysical Journal analizirali su raspored molekularnog plina i brzinu kojom se udaljava od zvijezde. Iz tih su podataka procijenili kada su pojedini slojevi izbačeni.

Prsten je rub plinske ljuske

Na snimci se vidi prsten jer gledamo rub tanke, gotovo kuglaste ljuske. Uz rub se duž našeg pravca gledanja nalazi više plina nego prema sredini, pa je ondje signal izraženiji. Brzina širenja i sadašnja veličina upućuju na to da je ljuska izbačena prije oko 6.500 godina.

Autori je povezuju s posljednjim toplinskim pulsom zvijezde. U toj kasnoj fazi zvijezda može nakratko znatno pojačati izgaranje helija u sloju oko jezgre, što utječe na količinu plina koju gubi. Ljuska je trag izbacivanja materijala, a povezanost s toplinskim pulsom proizlazi iz tumačenja njezine građe i procijenjene starosti.

Zašto mlađa maglica izgleda drukčije?

Bliže zvijezdi astronomi su zabilježili zakrivljene niti, dva režnja plina i gust pojas oko njihove sredine. Tim procjenjuje da su se najmlađe strukture oblikovale u posljednjih sedamstotinjak godina. Dio zakrivljenih niti mogao bi pripadati spirali. Takav raspored može nastati kada zvjezdana pratilja gravitacijom utječe na plin koji se širi.

Opažanja nisu otkrila kompaktan disk prašine kakav se vidi u nekim drugim sustavima u kojima se sumnja na prijenos tvari između zvijezda. To otežava provjeru scenarija u kojem disk oko pratilje napaja mlazove koji oblikuju maglicu. Ako je disk postojao kratko, mogao je oslabjeti prije nego što su astronomi snimili sustav. Daljnja mjerenja morat će razjasniti kakvu je ulogu moguća pratilja doista imala u nastanku dvaju režnjeva.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević autor je te osnivač i urednik portala Kozmos.hr i Curiosmos.com. Piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti, a tekstove objavljuje i u Večernjem listu. Njegov je cilj približiti znanstvena otkrića široj publici.

Izvori i znanstvena publikacija

Izvor
doi.org

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.