Arheolozi su u sjeverozapadnom Azerbajdžanu istražili grobni humak star približno 3600 godina i u njemu pronašli brončani bodež, jedanaest kamenih strelica te pažljivo obrađen kameni predmet koji bi mogao biti dio ceremonijalne palice. Predmeti upućuju na osobu visokog društvenog položaja, možda povezanu s vojnom elitom tadašnje zajednice.
Iskopavanje se provodi na četvrtom kurhanu u dolini Sarijokhus, unutar državnog povijesno-kulturnog rezervata Keşikçidağ. Projekt vode Vagif Asadov iz Instituta za arheologiju i antropologiju Azerbajdžanske nacionalne akademije znanosti i suradnici. Rezultate je objavio upravitelj rezervata, no znanstveni rad s recenzijom još nije objavljen.
Grobnica iz srednjeg brončanog doba
Prema privremenoj procjeni istraživača, grob pripada 17. ili 16. stoljeću prije Krista, razdoblju srednjeg brončanog doba. Humak je promjera oko 12 metara, a iznad okolnog tla izdignut je približno 80 centimetara. Ispod kamenog pokrova nalazi se grobna konstrukcija duboka oko jedan metar.
Brončani bodež mogao bi upućivati na vojnu ulogu pokopane osobe. Arheolozi ipak ne mogu samo na temelju jednog predmeta zaključiti da je riječ o ratniku ili zapovjedniku. Veličina humka, način gradnje i izbor predmeta zajedno sugeriraju da je pokojnik pripadao višem sloju zajednice.
Predmet koji je možda označavao vlast
Najneobičniji je nalaz pravilno oblikovan komad diorita s otvorom po sredini. Istraživači pretpostavljaju da je kroz otvor mogao prolaziti drveni ili koštani držak. Slični predmeti iz tog razdoblja ponekad se tumače kao kamene glave ceremonijalnih palica, a ne kao svakodnevni alati.
Ako je takvo tumačenje točno, predmet je mogao označavati autoritet vođe, zapovjednika ili pripadnika vojne aristokracije. Pažljivo obrađena površina pokazuje koliko su tadašnji majstori mogli postići pravilnost i simetriju, čak i kada je organski dio drške nestao.
Strelice otvaraju pitanje trgovačkih veza
Među nalazima je i jedanaest kamenih šiljaka: dva su izrađena od crnog opsidijana, a devet od kremena. Opsidijan se ne nalazi na svakom području, pa njegovo podrijetlo može pomoći u rekonstrukciji kretanja sirovina i razmjene između zajednica južnog Kavkaza.
Keramika i drugi predmeti iz humka još se konzerviraju i analiziraju. Istraživači planiraju radiokarbonska mjerenja uzoraka koja bi mogla precizirati datiranje. Takvi će rezultati biti važni jer trenutačni zaključci počivaju na preliminarnom izvještaju s iskopavanja, a ne na dovršenoj recenziranoj studiji.
Pitanje društvenog poretka pojavljuje se i na drugom arheološkom nalazištu starom četiri tisuće godina. Nalazi iz Keşikçidağa nude sličan uvid, ali njihovo će konačno značenje ovisiti o laboratorijskim analizama i usporedbi s drugim grobovima u regiji.
