Na kutiji piše "600 puta", a prvi pogled na Jupiter pokazuje mutnu mrlju koja pobjegne iz vidnog polja čim dodirnete teleskop. To je moguće i kada povećanje nije izmišljeno. Broj govori koliko je slika povećana, ali ne i koliko ćete detalja u njoj razaznati.
Pri kupnji prvog teleskopa zato vrijedi krenuti od drukčijih pitanja: koliko svjetlosti prikuplja, koliko mu je stabilno postolje i možete li ga bez muke iznijeti na mjesto promatranja? Veliko povećanje ima svoju svrhu. Problem nastaje kada postane glavni razlog kupnje, a sve ostalo ostane u sitnim slovima.
Dvije oznake koje treba pogledati prije povećanja
Promjer objektiva ili glavnog zrcala, odnosno apertura, određuje koliko svjetlosti teleskop može prikupiti. Uz dobru optiku, veći promjer omogućuje i razlučivanje sitnijih detalja. To je važno za slabe objekte, ali i za prepoznavanje strukture na sjajnijim nebeskim tijelima.
Druga je oznaka žarišna duljina, obično navedena u milimetrima. Povećanje dobivamo dijeljenjem žarišne duljine teleskopa žarišnom duljinom okulara, dijela kroz koji gledamo. Teleskop žarišne duljine 1000 mm s okularom od 20 mm povećava 50 puta. Okular od 10 mm na istom instrumentu daje povećanje od 100 puta. Takav odnos objašnjava i vodič Kraljevskog astronomskog društva Kanade.
Dakle, povećanje nije jedna nepromjenjiva osobina teleskopa. Mijenja se zamjenom okulara. Prodajna oznaka s najvećim mogućim brojem zato ne može zamijeniti podatke o optici i konstrukciji.
Kada veća slika pokazuje manje
Povećanje je korisno dok otkriva nešto što prije nismo vidjeli. Kada rubovi postanu nejasni, detalji se izgube, a izoštravanje više ne pomaže, vrijeme je za manje povećanje.
Granica ovisi o teleskopu, promatranom objektu i atmosferi. Nemiran zrak može zamutiti sliku i u kvalitetnom instrumentu. Astronomi tu mirnoću atmosfere opisuju pojmom seeing. ESO objašnjava da je seeing svojstvo atmosferske turbulencije, a ne oznaka kvalitete teleskopa.
Za traženje objekta počnite manjim povećanjem i širim vidnim poljem. Kada ga postavite u sredinu, iskušajte veće. Ne treba svaku večer dosegnuti najveće povećanje koje oprema dopušta. Korisnije je usporediti dva pogleda i zadržati onaj u kojem doista razaznajete više.
Postolje se ne kupuje usput
Dobra optika malo pomaže ako slika poskakuje pri svakom dodiru kotačića za izoštravanje. Pri većem povećanju i mali se pomak snažno primjećuje. Montaža, mehanizam koji nosi i usmjerava teleskop, te stativ ili podnožje zato zaslužuju jednaku pažnju kao cijev.
Jednostavna altazimutna montaža pomiče se gore-dolje i lijevo-desno. Dobsonova montaža njezina je izvedba s podnožjem, najčešće za Newtonove reflektore. Ekvatorijalna montaža omogućuje praćenje prividnog gibanja neba oko jedne osi kada se pravilno poravna sa Zemljinom osi. Traži više pripreme, a za prvo vizualno promatranje nije obvezna. RASC-ov pregled montaža pokazuje njihove različite namjene.
Ako imate priliku isprobati teleskop, izoštrite sliku i provjerite koliko se brzo umiri nakon dodira. Pomaknite ga malo u oba smjera. Zapinjanje i nagli trzaji otežat će zadržavanje planeta u vidnom polju. Računalno pronalaženje objekata može biti korisno, ali ne popravlja nestabilan oslonac.
Leće, zrcala i ono što morate nositi
Refraktor prikuplja svjetlost lećama. Newtonov reflektor koristi zrcala, čiju poravnatost povremeno treba provjeravati i podešavati. Taj se postupak zove kolimacija. Katadioptrični teleskopi, među kojima su Maksutov-Cassegrain i Schmidt-Cassegrain, kombiniraju leće i zrcala te usmjeravaju svjetlost tako da unutar razmjerno kratke cijevi prelazi dulji put. Razlike u građi prikazane su u RASC-ovu pregledu optičkih izvedbi.
Za kupca je jednako važno što te konstrukcije znače u svakodnevici. Trebate li opremu nositi niz tri kata, ukrcavati u mali automobil ili držati u tijesnom stanu? Provjerite masu cijelog kompleta, najveći pojedinačni dio i prostor potreban za sastavljanje. Kratka cijev ne jamči lagan sustav ako uz nju dolaze teško postolje i protuutezi.
Na balkonu provjerite može li se instrument slobodno pomicati i možete li udobno doći do okulara. Ograda, zid i balkon iznad vas ograničavaju dostupan dio neba. Kupnja većeg teleskopa neće ukloniti te prepreke.
Što ćete stvarno vidjeti kroz okular
Mjesec je zahvalna prva meta: krateri, ravnice i sjene daju mnogo detalja. Za promatranje reljefa posebno je zanimljiva granica osvijetljenog i tamnog dijela, a ne samo puni Mjesec. Jupiterovi veliki mjeseci i Saturnovi prsteni također su među prizorima dostupnima malim teleskopima, kako navodi NASA-in vodič za promatranje neba.
Planeti ipak zauzimaju malen dio vidnog polja okulara. Njihova vidljivost i prividna veličina mijenjaju se, pa prije izlaska vrijedi provjeriti kada je najbolje promatrati planete. Fotografija s naslovnice kutije nije jamstvo onoga što ćete vidjeti te večeri.
Galaksije i mnoge maglice najčešće izgledaju kao blijede, slabo kontrastne mrlje. Ne očekujte zasićene boje i bogatstvo detalja s dugih fotografskih ekspozicija. Uspješno promatranje može biti prepoznavanje izduženog oblika, svjetlije jezgre ili nekoliko zvijezda unutar maglice. RASC-ove promatračke upute usmjeravaju pažnju promatrača upravo na takve detalje.
Tamno nebo i mirna atmosfera nisu isto
Svjetlosno onečišćenje posvjetljuje pozadinu neba i otežava opažanje slabih objekata. Mjesec i sjajni planeti podnose gradsko nebo mnogo bolje od blijedih galaksija. Za njih je često presudnija mirnoća slike nego potpuni mrak.
Ni vedra noć ne jamči mirnu sliku pri velikom povećanju. S druge strane, miran pogled na Jupiter ne jamči da ćete s istog mjesta lako pronaći slabu maglicu. Razlikovanje tih problema sprječava nepotrebnu kupnju opreme koja ih ne može riješiti.
Za slabe objekte dopustite očima da se priviknu na mrak i izbjegavajte jako svjetlo zaslona. Britanska astronomska udruga preporučuje prigušenu crvenu svjetiljku i upozorava da i prejaka crvena svjetlost može narušiti prilagodbu oka.
Prije dodatnog okulara, isprobajte ono što imate
Naučite sastaviti teleskop danju, dalje od smjera Sunca, i upoznajte se s tražilom. Za prve večeri pripremite nekoliko lako prepoznatljivih meta. Dva upotrebljiva povećanja korisnija su od kutije dodataka čiju namjenu još ne poznajete.
Ako dvojite želite li uopće nositi i postavljati teleskop, pogledajte što se može vidjeti običnim dalekozorom. Još bolja provjera prije kupnje jest javno promatranje astronomskog društva: ondje možete usporediti pogled kroz različite instrumente i vidjeti koliko oprema zauzima prostora.
Sunce nikada ne promatrajte kroz teleskop bez odgovarajuće zaštite. Za običan teleskop potreban je namjenski solarni filtar prikladan za taj instrument, sigurno pričvršćen preko cijelog prednjeg otvora, uz provjeru stručne osobe. Naočale za pomrčinu ne štite pri gledanju kroz nefiltrirani teleskop, upozorava NASA. Američko astronomsko društvo posebno upozorava na opasne solarne filtre koji se navijaju na okular. Malo pomoćno tražilo također mora biti sigurno zaštićeno namjenskim filtrom, poklopljeno ili uklonjeno.
Prije plaćanja zatražite demonstraciju sastavljanja, izoštravanja i usmjeravanja. Zatim zamislite isti postupak po mraku, nakon radnog dana. Ako ćete takav teleskop rado iznijeti i ponovno upotrijebiti, pronašli ste važniju prednost od najvećeg broja na kutiji.
