Svemir je prepun nasilnih događaja, ali ono što je kineski svemirski teleskop Einstein Probe (EP) zabilježio 2. srpnja 2025. godine moglo bi ući u povijest kao jedan od najekstremnijih primjera kozmičkog “hranjenja”. Tijekom rutinskog pregleda neba, teleskop je detektirao iznimno sjajan izvor rendgenskog zračenja čija je svjetlost divljala nepredvidivim ritmom. Taj neobičan signal odmah je alarmirao astronome diljem svijeta, pokrenuvši globalnu potjeru za objašnjenjem.
Nakon detaljne analize, međunarodni tim znanstvenika, predvođen stručnjacima iz Kineske akademije znanosti i Sveučilišta u Hong Kongu, predložio je scenarij koji zvuči kao radnja znanstveno-fantastičnog filma. Vjeruju da su svjedočili trenutku kada je crna rupa srednje mase svojim gravitacijskim silama rastrgala i progutala bijelog patuljka, gustu, mrtvu jezgru nekadašnje zvijezde. Ako se potvrdi, ovo bi bio prvi izravni dokaz takvog kataklizmičkog događaja, a rezultati su već krasili naslovnicu časopisa Science Bulletin.
Signal koji je zbunio stručnjake
Otkriće je omogućila jedinstvena tehnologija teleskopa Einstein Probe, posebice njegova optika inspirirana okom jastoga, koja mu omogućuje široko vidno polje uz visoku osjetljivost. Događaj, katalogiziran kao EP250702a, započeo je neobično. Teleskop je detektirao rendgensko zračenje s točne lokacije gotovo cijeli dan prije nego što su uslijedili snažni bljeskovi gama-zračenja koje je zabilježio NASA-in teleskop Fermi.
Oko 15 sati nakon prvog signala, izvor je eruptirao u seriju intenzivnih rendgenskih bljeskova, dosegnuvši vrhunac sjaja koji ga svrstava među najsvjetlije trenutne događaje ikad zabilježene u svemiru. “Taj rani rendgenski signal je ključan”, objašnjava dr. Dongyue Li iz Nacionalnog astronomskog opservatorija Kine. “On nam govori da ovo nije bio običan izboj gama-zračenja.”
Zahvaljujući preciznim koordinatama, teleskopi diljem svijeta uspjeli su locirati izvor na rubu jedne daleke galaksije. Tijekom idućih 20 dana, sjaj objekta pao je za više od sto tisuća puta, a karakter zračenja drastično se promijenio – iz visokoenergetskog (“tvrdog”) spektra prešao je u nižeenergetski (“meki”), što je jasan znak hlađenja i promjene u fizičkim procesima.
Savršena oluja gravitacije i gustoće
Kombinirajući sve podatke, znanstvenici su shvatili da postojeći modeli ne mogu objasniti ovaj fenomen. Događaj je bio presvijetao, prebrz i dogodio se na krivom mjestu (na rubu, a ne u središtu galaksije) da bi bio riječ o klasičnim kozmičkim eksplozijama. Među brojnim teorijama, jedna je savršeno odgovarala podacima: crna rupa srednje mase koja uništava bijelog patuljka.
Profesorica Lixin Dai sa Sveučilišta u Hong Kongu ističe kako ovaj model najprirodnije objašnjava brzu evoluciju i ekstremnu energiju događaja. Njezin kolega, dr. Jinhong Chen, proveo je složene računalne simulacije koje su potvrdile sumnje. “Naše simulacije pokazuju da kombinacija plimnih sila crne rupe srednje mase i ekstremne gustoće bijelog patuljka može proizvesti mlazove energije i vremenske okvire koji se savršeno poklapaju s onim što smo vidjeli”, pojašnjava Chen.
Ovo otkriće moglo bi biti “karika koja nedostaje” u razumijevanju crnih rupa. Dok su nam male (zvjezdane) i supermasivne crne rupe dobro poznate, one srednje mase i dalje su jedan od najvećih misterija astrofizike. Potvrda da one postoje i da se “hrane” kompaktnim zvijezdama poput bijelih patuljaka otvorila bi potpuno novo poglavlje u proučavanju evolucije svemira i konačne sudbine zvijezda
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
