Astronomija

Crna rupa teška kao sve zvijezde u galaksiji? Nova analiza dovodi nalaz u pitanje

Tim Fana Zoua ponovno je obradio rendgenska opažanja UHZ1 i usporedio ih s Webbovim podacima. Rezultati slabe raniju tvrdnju o vrlo sjajnoj skrivenoj aktivnoj jezgri, ali ne isključuju postojanje crne rupe.

Galaksije u području Abell 2744 s ljubičastim prikazom rendgenskog zračenja vrućeg plina

Galaksija UHZ1 privukla je pozornost 2023. godine zbog procjene da sadrži crnu rupu mase usporedive s ukupnom masom svojih zvijezda, premda je promatramo u razdoblju kada svemir nije imao ni 500 milijuna godina. Ponovna analiza sada pokazuje da ključni rendgenski signal nije dovoljno pouzdan za takav zaključak.

Tim koji vodi Fan Zou analizirao je dodatna opažanja opservatorija Chandra i infracrvene podatke svemirskog teleskopa James Webb. Rezultati bolje odgovaraju galaksiji male mase u kojoj nastaju zvijezde nego izrazito sjajnoj aktivnoj jezgri zaklonjenoj plinom i prašinom. Podaci pritom ne isključuju postojanje crne rupe, nego dovode u pitanje raniju procjenu njezine aktivnosti i mase.

Zašto je ranija procjena bila toliko važna?

Prema NASA-inoj objavi iz studenoga 2023., iz sjaja i energije rendgenskog zračenja izvedena je masa od deset do sto milijuna Sunčevih masa. Tolika crna rupa u tako ranoj galaksiji poduprla bi mogućnost da su neke prve crne rupe nastale izravnim urušavanjem velikih oblaka plina.

O tom smo nalazu pisali u ranijem članku o UHZ1. Zouov tim provjerio je može li se signal na kojem se temeljila ta procjena pouzdano izdvojiti iz pozadine.

Dodatna opažanja nisu učvrstila signal

U radu prihvaćenom za objavu u časopisu The Astrophysical Journal istraživači su obradili ukupno 2,2 milijuna sekundi Chandrinih opažanja, uključujući 950.000 sekundi dotad neobjavljenih podataka. Ovisno o primijenjenom postupku obrade, statistička značajnost signala u području tvrdog rendgenskog zračenja iznosi od 2,0 do 2,9 sigma, nasuprot ranije prijavljenih 4,2 do 4,4 sigma.

Ta statistička mjera opisuje koliko se opaženi višak razlikuje od očekivane pozadine. Rezultat se pokazao osjetljivim na poravnanje snimaka, odnosno na precizno određivanje istog položaja u različitim opažanjima. Signal se s dodatnim vremenom promatranja nije pojačao kako bi se očekivalo za stalan izvor.

Devet infracrvenih snimaka i zasebna spektroskopija

UHZ1 nije detektirana ni u jednom od devet slikovnih pojaseva Webbova instrumenta MIRI. Ti podaci ograničavaju koliko bi sjajna mogla biti skrivena aktivna jezgra. Zasebna spektroskopska opažanja, u kojima se svjetlost razlaže prema valnim duljinama, bilježe emisijske linije, ali ne pokazuju prepoznatljive znakove aktivne jezgre.

Crne rupe često prepoznajemo po zračenju materijala u njihovoj okolini, što objašnjavamo u vodiču kroz crne rupe. Izostanak uvjerljivog takvog signala ne isključuje slabiju ili drukčije zaklonjenu crnu rupu.

Zouov rad, prvi put predan u ožujku i dopunjen 31. kolovoza 2026., mijenja tumačenje ovog pojedinačnog kandidata. Za zaključak o tome je li u UHZ1 nastala vrlo masivna crna rupa izravnim urušavanjem plina najprije treba pouzdanije utvrditi kakav se izvor zračenja ondje nalazi.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević autor je te osnivač i urednik portala Kozmos.hr i Curiosmos.com. Piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti, a tekstove objavljuje i u Večernjem listu. Njegov je cilj približiti znanstvena otkrića široj publici.

Teme
  • Chandra
  • Crne Rupe
  • James Webb
  • rani svemir
  • UHZ1

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.