Chang’e 4 sonda donijela nam je na stotine slika tamne strane Mjeseca, te i dalje operira nakon očekivanog završetka misije.
Tijekom prvih dana 2019, dok su neki ljudi i dalje bili pod blagdanskim dojmom, velika praznina u istraživanju sunčevog sustava konačno se popunila. Poslali smo sonde na sve planete oko nas, susreli komete, sletjeli na asteroide, te čak svratili i na jedan Saturnov mjesec. Iako ostvarujemo postignuće za postignućem, s težnjom da otkrijemo i najzabitije kutke Galaksije, još uvijek nismo uspjeli u potpunosti istražiti Tamnu stranu vlastitog prirodnog satelita.
Ovo postignuće je konačno ostvarila Kineska Svemirska Agencija, sa uspješnim slijetanjem Chang’e misije na Mjesečevu površinu 3. siječnja 2019. Samo 12 sati kasnije, lunarni Yutu-2 rover, ostavio je tragove svojih prašnjavih lanaca.
Chang’e 4 označio je povratak na naš satelit nakon nekoliko desetljeća zapostavljanja zbog napora u proučavanju ostatka Sunčevog sustava. Interes za mjesec počeo je blijediti nakon gašenja Apollo programa 1972. godine, odnosno nakon posljednje robotske misije 1976.
Situacija je ostala nepromijenjena sve do prosinca 2013., kada je Kina poslala Yutu letjelicu na vidljivu stranu mjeseca kao dio svoje Chang’e 3 misije.Na ovaj način Kina je postala treća zemlja sa istim postignućem kao SAD i Sovjetski Savez.
Ipak, Chang’e 3 misija nije prošla baš tako glatko. Tehnički problemi su nastupili odmah po slijetanju sonde. Uzrok je vjerojatno bio udaranje o kamenje ranije od očekivanog. S tim problemom na umu, Kineska Svemirska Agencija napravila je sljedeći hrabri korak.
Zbog gravitacijskog privlačenja sa Zemlje, možemo vidjeti samo jednu stranu Mjeseca, a druga uvijek ostaje skrivena. Zato je Chang’e 4 sletio na Mjesec tijekom perioda mladog mjeseca – dok je bliža strana našeg satelita tamna, a druga potpuno obasjana Suncem.
Gdje god sletjeli na Mjesec, misije moraju biti spremne za dva tjedna mraka nakon kojih slijedi još dva potpuno osvijetljena. Jedini način da naučimo više o dalekoj, tamnoj strani jest da pošaljemo sonde (ili ljude) da ju pobliže prouče.
Fotografija tamne strane uzeta je već 1959., ali je prva sonda sletjela na njenu površinu tek u siječnju 2019., u sklopu Chang’e 4 misije. NASA je odbila ideju da se Apollo 17, posljednja ljudska misija krajem 70.-ih, šalje na tamnu stranu, djelomično zbog komunikacijskih poteškoća. Mjesec bi blokirao radijske signale sa Zemlje.
Već gotovo dvije godine, primamo slike i panorame tamne strane Mjeseca zahvaljujući Yutu-2 roveru. Originalno je misija trebala završiti u travnju 2020. što se prema stručnjacima uzimalo kao maksimalno trajanja rovera. Iznenađujuće, Yutu-2 je i dalje operativan više od šest mjeseci nakon predviđenog kraja misije. I dalje osvaja nove daljine tamne strane mjeseca.
Prije nekoliko dana, Kineska Svemirska Agencija pustila je nove slike tamne strane Mjeseca. Možete ih pronaći ovdje.
Kineska Svemirska Agencija je sada spremna za novu misiju po imenu Chang’e 5. Okvirni datum lansiranja je 24. studeni. Možemo ga očekivati najkasnije krajem godine. Za razliku od Chang’e 4, naredna misija planira povratak na Zemlju s najmanje 2 kilograma lunarnih uzoraka. To će biti veliko postignuće koje će udariti temelje novoj generaciji otkrića o Mjesecu.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
