Svemir

Naučite kako se orijentirati na noćnom nebu

Ljetni trokut čine Vega, Deneb i Altair. Ovaj vodič namijenjen je promatranju iz Hrvatske i sličnih sjevernih geografskih širina, osobito tijekom ljetnih večeri. Njegov položaj mijenja se s datumom i satom promatranja.

Jedno od najvažnijih pitanja koje ljubitelji astronomije obično postavljaju je sljedeće: kako se naučiti orijentirati nebom?

Odgovor je jednostavan: postupno! Prvo, morate naučiti kako pronaći najsjajnije zvijezde na nebu i naučiti njihova imena. Zatim prijeđite s pojedinih zvijezda na skupine zvijezda i naučite mjesta i imena najizraženijih zvjezdanih uzoraka. Nakon toga možete početi raditi sa zvjezdanom mapom.

Bez poznavanja mjesta najsjajnijih zvijezda na nebu, teško je naučiti nebesku orijentaciju pomoću karata (osim ako nije planisfera) – jednostavno nemate orijentire na nebu za usporedbu s onim što je prikazano u atlasu.

Potražite i pronađite Ljetni trokut

Započnite pod vedrim nebom, na mjestu s otvorenim pogledom. Za početak odaberite nekoliko sjajnih zvijezda, a zatim ih usporedite s kartom postavljenom za vaš datum, sat i mjesto.

Za strane svijeta koristite kompas ili se poslužite Sjevernjačom, koja pokazuje približan smjer sjevera. Ne oslanjajte se na neodređeno „oko podneva”: satno podne nije uvijek trenutak kada je Sunce na lokalnom meridijanu.

Ljeti se tri sjajne zvijezde Ljetnog trokuta iz naših krajeva uzdižu visoko na noćnom nebu. Nemojte očekivati da su uvijek točno na jugu ili u istom položaju: usporedite njihov raspored s aktualnom kartom.

Najsjajnija od tih triju zvijezda jest Vega. Prepoznatljiva je i kada se slabije zvijezde još ne vide jasno. Njezin položaj „gore desno” vrijedi samo za određenu orijentaciju karte, ne za svaki pogled na nebo.

Slike tri zvijezde koje čine Ljetni trokut. Izvor: Rogelio Bernal Andreo (boje dubokog neba) / NASA

Preostala dva vrha čine Deneb i Altair. Vega nam izgleda najsjajnije, zatim Altair pa Deneb. Taj poredak prividnog sjaja ne govori koja zvijezda stvarno zrači najviše energije, jer su na različitim udaljenostima.

Ljetni trokut jedna je od najpoznatijih zvijezdanih figura na našem nebu. Kao što naziv govori, iz Hrvatske ga je lako tražiti ljeti i u dijelu jeseni, ali smjer i visina ovise o dobu noći.

NASA uglazbila zvijezde, galaksije i crne rupe

Vjerojatno ste primijetili da sam Ljetni trokut nazvao figurom, ali nikada ga nisam nazvao zviježđem – jer to nije zviježđe, već asterizam.

Zvijezde pripadaju trima različitim zviježđima: Vega Liri (Lyra), Deneb Labudu (Cygnus), a Altair Orlu (Aquila). Raspored prikazuje NASA-in vodič kroz Ljetni trokut.

Tri sjajne zvijezde često se vide i iz predgrađa, ali za slabije zvijezde i Mliječnu stazu trebaju tamnije nebo, vedrina i što manje svjetlosnog onečišćenja.

Slika: Tri zvijezde i njihova zviježđa.Izvor: Starwalk

Zašto je važno znati gdje se nalazi trokut?

Ljetni trokut dobar je orijentir za proučavanje okolnih zviježđa. Njegovim područjem prolazi svijetli pojas Mliječne staze, osobito u smjeru Labuda. Deneb je jedan od vrhova trokuta, a ne njegovo središte.

Iz tamnijeg mjesta taj vam orijentir može pomoći pratiti pojas naše Galaksije preko neba. Samo prepoznavanje trokuta ipak ne jamči da će Mliječna staza biti vidljiva.

Ako imate teleskop ili bilo koji drugi instrument za promatranje, možete početi tražiti nevjerojatne nebeske atrakcije unutar i uz rubove Ljetnog trokuta. Uz odgovarajuću opremu možete pronaći difuzne maglice, otvorena i kuglasta jata zvijezda i raznovrsne zvijezde.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Izvori:

• Byrd, D. (2020, July 14). Find the Summer Triangle: Astronomy Essentials. EarthSky.
• McClure, B. (2021, June 4). Come to know the Summer Triangle: Tonight. EarthSky.
• NASA. (n.d.). Spot the Stars of the Summer Triangle.
• Rao, J. (2019, September 10). Why Do We Call It the ‘Summer’ Triangle? Space.com.

 


Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević novinar je, autor i nezavisni izdavač koji piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti. Osnivač je i glavni urednik portala Kozmos.hr, hrvatskog medija posvećenog popularizaciji znanosti, te engleskog portala Curiosmos.com. Pokrenuo je i projekt Ancient Library, usmjeren na drevne civilizacije, arheologiju i povijest. Tekstove redovito objavljuje i u Večernjem listu. Kao stručni sugovornik i autor sudjelovao je u dokumentarnim projektima History Channela, Discovery Science Channela i Gaia TV-a, a gostovao je i u emisijama na hrvatskoj televiziji. Pokrenuo je digitalna izdanja Kozmosa, među kojima su knjige „100 stvari koje niste znali o Sunčevu sustavu“ i „100 stvari koje niste znali o Velikom prasku“. Na Kozmos.hr-u sadržaj danas piše, uređuje i objavljuje sam. Cilj mu je složene znanstvene teme približiti široj publici jasno i točno, bez senzacionalizma, uz oslanjanje na primarne izvore — znanstvene radove, službene objave institucija i podatke svemirskih misija.

Teme
  • Altair
  • Deneb
  • Ljetni trokut
  • noćno nebo
  • Vega
  • zvijezde

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.