Neolitičko naselje u Srbiji, poznato kao Opovo Ugar-Bajbuk, prostiralo se na oko 9,4 hektara, gotovo dvostruko više od ranijih procjena. Nova analiza geomagnetskih snimaka zabilježila je između 180 i 220 mogućih tragova kuća te pet jaraka koji su omeđivali i dijelili naselje.
Arheolozi su lokalitet istraživali od 2022. do 2024. godine, kombinirajući geomagnetska snimanja, bušenja, površinske nalaze i radiougljično datiranje. Geomagnetsko snimanje bilježi razlike u magnetskim svojstvima tla koje mogu upućivati na zakopane građevine ili jarke. Tako istraživači mogu proučiti veće područje bez iskapanja svake njegove točke.
Na snimkama se ističu mogući tragovi kuća
Istraživači su izdvojili između 180 i 220 anomalija koje bi mogle odgovarati ostacima kuća, uglavnom spaljenih građevina. Riječ je o procjeni: neke se kuće možda nisu sačuvale ili ih nije bilo moguće prepoznati, a sama anomalija ne potvrđuje namjenu svakog traga.
Pet jaraka omeđivalo je naselje i dijelilo ga na manje cjeline. Njihov raspored pokazuje složeniji prostorni ustroj, ali ne otkriva jesu li kuće i jarci nastali istodobno. Ni broj mogućih kuća ne govori koliko ih je bilo nastanjeno u isto vrijeme.
Koliko je ljudi ondje živjelo?
Ranija procjena govorila je o približno 200 stanovnika. Novi modeli, koji uzimaju u obzir različite načine rasta i napuštanja naselja, daju raspon od 346 do 711 ljudi na vrhuncu naseljenosti. To nije broj izravno utvrđen nalazima, nego procjena koja ovisi o pretpostavkama modela.
Radiougljično datiranje upućuje na to da je glavnina naselja bila nastanjena približno od 4850. do 4725. godine prije Krista. Opovo je pripadalo vinčanskoj kulturi, poznatoj po neolitičkim naseljima na području današnje Srbije i susjednih zemalja. Arheolozi su istraživali i naselje vinčanske kulture u Jarkovcu, staro oko 7000 godina.
Što nalazi govore o društvu?
Kuće se nisu znatno razlikovale po veličini, a istraživači su procijenili i koliko je rada bilo potrebno za izgradnju jaraka. Ti podaci mogu upućivati na manje društvene razlike, ali ne dokazuju da je zajednica bila potpuno ravnopravna. Nije poznato ni zašto je naselje napušteno.
Rezultati su objavljeni u recenziranom časopisu Archaeologia Austriaca.
