Arheologija

Mislilac iz Cernavode: 7.000 godina star par figurica iz istoga groba

Mislilac i Žena koja sjedi pronađeni su zajedno 1956. godine. Njihovi položaji potiču različita tumačenja, ali arheolozi još ne znaju pouzdano što je taj par značio ljudima kulture Hamangia.

Mislilac i Žena koja sjedi iz Cernavode, dvije tamne glinene figurice izložene jedna uz drugu

Muškarac sjedi na niskoj stolici, laktovima se oslanja na koljena, a glavu pridržava dlanovima. Uz njega je ženska figura koja sjedi na tlu, s jednom nogom savijenom u koljenu. Te dvije male skulpture od pečene gline, poznate kao Mislilac i Žena koja sjedi, pronađene su zajedno u prapovijesnom grobu kod rumunjskoga grada Cernavodă.

Otkrivene su 1956. godine i danas se čuvaju u Nacionalnom muzeju rumunjske povijesti u Bukureštu. Pripadaju kulturi Hamangia, a stare su približno 7.000 godina. Njihova namjena i značenje još nisu pouzdano utvrđeni.

Prepoznatljiv položaj, ali ne i pouzdano tumačenje

Mislilac se ističe položajem tijela. Leđa su mu povijena, vrat izdužen, a ruke podignute do obraza. Izraz koji danas povezujemo s razmišljanjem dao mu je suvremeni naziv. Iz položaja tijela ipak nije moguće pouzdano zaključiti što je autor doista želio prikazati.

Rumunjski registar kulturne baštine navodi da je muška figurica sastavljena od ulomaka i dopunjena gipsom. Datira je u 49. i 48. stoljeće prije Krista. U izložbenom katalogu Instituta za proučavanje starog svijeta pri Sveučilištu u New Yorku par je smješten u šire razdoblje od 5000. do 4600. godine prije Krista. Starost od oko 7.000 godina zaokružena je procjena; točna godina izrade nije poznata.

Par položen uz pokojnika

Prema njujorškom izložbenom katalogu, muški likovi činili su manjinu među neolitičkim figuricama pronađenima u naseljima i grobljima. Rijetki su i nalazi u kojima se muška i ženska figurica pojavljuju zajedno. Zajednički grobni kontekst snažno upućuje na vezu među njima, iako ne otkriva kakva je ta veza bila.

Položaj muške figure mogao bi prikazivati žalovanje, a ne zamišljenost. U tom bi tumačenju obje figure pratile pokojnika. Rumunjski muzej iznosi i mogućnost da par predstavlja povezane muške i ženske principe. Nijedno tumačenje zasad ne omogućuje pouzdano određivanje uloga dvaju likova. Kako arheolozi povezuju nalaze s njihovim kontekstom objašnjavamo u vodiču kroz istraživanje prošlosti.

Ženska figurica oblikovana je drukčije: ističu se prsa, trbuh i bokovi, a ruke su položene uz savijeno koljeno. Iako obje skulpture imaju stilizirana tijela, njihovi se položaji jasno razlikuju. Ti detalji omogućuju usporedbe i rasprave o značenju para, dok okolnosti nalaza ostaju najčvršći trag: dvije su figure bile odabrane za isti ukop.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević autor je te osnivač i urednik portala Kozmos.hr i Curiosmos.com. Piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti, a tekstove objavljuje i u Večernjem listu. Njegov je cilj približiti znanstvena otkrića široj publici.

Izvori i znanstvena publikacija

Gânditorul de la Hamangia, inv. 15906, rumunjski registar kulturne baštine; MNIR, At Hand; ISAW, The Lost World of Old Europe.

Teme
  • Cernavoda
  • figurice
  • Hamangia
  • neolitik
  • Rumunjska

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.