Nakon više od pola stoljeća bez ljudske misije prema Mjesecu, NASA je u ponedjeljak pokrenula završno odbrojavanje za Artemis II, let koji bi u srijedu navečer trebao vratiti astronaute na putanju prema Zemljinu prirodnom satelitu. Misija neće uključivati slijetanje, ali njezina je važnost svejedno velika: prvi put nakon ere Apolla ljudi će ponovno obići Mjesec i time otvoriti put idućim koracima američkog lunarnog programa.
Na lansirnoj rampi spremna je 32 kata visoka raketa Space Launch System koja bi u svemir trebala ponijeti četvero astronauta. Nakon jednog dana u Zemljinoj orbiti, kapsula Orion krenut će prema Mjesecu, obići ga i vratiti se prema Zemlji. Bez slijetanja i bez pristajanja, cijela misija trebala bi trajati gotovo deset dana, a završit će spuštanjem u Tihi ocean.
Direktor lansiranja Charlie Blackwell-Thompson rekao je da je tim iznimno naporno radio kako bi stigao do ove točke te da sve trenutačne naznake pokazuju kako je sustav u vrlo dobrom stanju. I voditelji misije poručuju da se raketa nakon posljednjih popravaka ponaša uredno, dok vremenska prognoza zasad ide u prilog planiranom polijetanju.
Put do rampe nije bio jednostavan
Artemis II trebao je poletjeti još u veljači, ali je misija odgođena zbog curenja vodika. Nakon što je taj problem riješen, pojavio se novi kvar u helijevu sustavu, pa je raketa krajem prošlog mjeseca morala natrag u hangar. Na rampu je vraćena prije otprilike tjedan i pol.
Takav niz odgoda objašnjava zašto je ova završna faza toliko osjetljiva. NASA sada ima vrlo uzak prozor za lansiranje: prvih šest dana travnja. Ako Artemis II ne poleti unutar tog razdoblja, sljedeća prilika otvara se tek krajem mjeseca. Upravo zato svaki tehnički detalj, kao i svaka promjena vremena, u ovom trenutku ima mnogo veću težinu nego što bi to bio slučaj kod rutinske misije.
Dodatnu pažnju privlači i sama posada. Američko-kanadski tim stigao je na mjesto lansiranja u petak, nekoliko dana prije početka završnih priprema, čime je i simbolično označen ulazak misije u posljednju, najnapetiju etapu.
Nova posada, nova slika
Za razliku od programa Apollo, koji je od 1968. do 1972. prema Mjesecu slao samo muškarce, prva posada programa Artemis uključuje ženu, Victora Glovera kao prvog tamnoputog astronauta u takvoj misiji te člana posade koji nije američki državljanin. NASA time želi pokazati da se povratak prema Mjesecu ne gradi samo na tehnologiji, nego i na drukčijoj slici onih koji u tim misijama sudjeluju.
Pilot misije Victor Glover rekao je tijekom vikenda da želi da mladi ljudi u ovoj posadi vide nešto što im je blisko i dostižno, da djevojčice u tome prepoznaju prostor za sebe, a tamnoputi dječaci i djevojčice nekoga tko im nalikuje. Istodobno je dodao da se veseli danu kada više neće trebati govoriti o takvim “prvima”, nego će istraživanje svemira jednostavno postati dio zajedničke ljudske priče.
Upravo u tome leži i šire značenje Artemis II. Ova misija neće spustiti ljude na Mjesec, ali bi trebala pokazati da se letovi s ljudskom posadom prema njemu više ne promatraju kao daleka uspomena iz 20. stoljeća, nego kao početak novog niza misija koje tek dolaze.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
