NASA-in svemirski teleskop SPHEREx snimio je međuzvjezdani led rasprostrt na više od 600 svjetlosnih godina unutar Mliječnog puta. To je prva karta te vrste ikad izrađena, a rezultati objavljeni ovog tjedna u časopisu The Astrophysical Journal pokazuju nešto što znanstvenici nisu očekivali.
Dosad su istraživači led u svemiru otkrivali uz pomoć zvijezda. Svjetlost zvijezde prolazi svemirom i usput otkriva što se nalazi između nje i teleskopa. SPHEREx je radio drugačije: uhvatio je slabo raspršeno svjetlo koje prolazi kroz cijele oblake prašine i iz njega iščitao gdje se led skuplja, a gdje ga nema. Nitko to ranije nije vidio na toj razini preciznosti.
“To je nešto sasvim drugačije”, rekao je Joseph Hora s Centra za astrofiziku Harvardskog sveučilišta i Smithsonian instituta, vodeći autor studije. “SPHEREx može vidjeti kako je led raspoređen unutar oblaka s preciznošću kakvu dosad nismo imali.”
Sićušne čestice prašine, goleme zalihe vode
Led koji SPHEREx promatra nije ono što zamišljamo kad čujemo tu riječ. Radi se o molekulama vode, ugljičnog dioksida i ugljičnog monoksida koje se hvataju na sitne čestice svemirske prašine. Nastaju duboko unutar gustih oblaka plina i prašine, tamo gdje se materija polako sabija pod silom gravitacije dok u sredini ne plane nova zvijezda.
Znanstvenici smatraju da voda u Zemljinim oceanima, voda zarobljena u kometima i led na mjesecima i planetima diljem galaksije potječe upravo iz takvih rezervoara. Phil Korngut, znanstvenik zadužen za instrument SPHEREx-a na Caltechu, te ogromne nakupine naziva “međuzvjezdanim ledenjacima” koji bi mladim sunčevim sustavima jednog dana mogli donijeti goleme količine vode.
Teleskop je te strukture promatrao u dijelovima Mliječnog puta poznatima kao Cygnus X i Sjevernoamerička maglica. Oblaci prašine tamo su toliko gusti da kroz njih ne prolazi vidljiva svjetlost.
Optički teleskopi kroz takve oblake ne vide ništa. Infracrveni vide sve.
Teleskop koji gleda cijelo nebo odjednom
SPHEREx, puni naziv Spectro-Photometer for the History of the Universe, Epoch of Reionization and Ices Explorer, lansiran je 11. ožujka 2025. Ono što ga razlikuje od ostalih teleskopa jest sposobnost snimanja cijelog neba u 102 infracrvene valne duljine u isto vrijeme. To mu omogućuje prepoznavanje kemijskih tragova molekula na golemim prostranstvima svemira.
Teleskopi poput Jamesova Webba ili nekadašnjeg Spitzera pronalazili su molekule leda u galaksiji i ranije, ali uvijek na manjim, ograničenim područjima. SPHEREx je prva misija projektirana upravo za pregled cijelog neba odjednom.
Zahvaljujući tome, može pratiti i kako različite vrste leda reagiraju na okolinu na velikim razmjerima. Jako ultraljubičasto zračenje mladih zvijezda u blizini oblaka drukčije utječe na vodu nego na ugljični dioksid, a tu razliku možeš uočiti tek kad promatraš stotine svjetlosnih godina istovremeno.
“Taj široki pogled daje informacije koje ne možeš dobiti ako gledaš samo jedno malo područje neba”, rekao je Gary Melnick, astronom s Centra za astrofiziku i suautor studije.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
