kozmos.hr
Tehnologija

NASA gradi novu generaciju lovca na asteroide

Ilustracija NEO Surveyor-a. NASA.
objavljeno

NEO Surveyor je napredni infracrveni svemirski teleskop koji će znanstvenicima omogućiti otkrivanje i praćenje objekata blizu Zemlje (NEO – Near-Earth Objects), koji bi mogli predstavljati prijetnju našem planetu. Za razliku od drugih opservatorija, NEO Surveyor je optimiziran za pronalaženje asteroida i kometa koji dolaze iz smjera Sunca – izazovan zadatak za teleskope smještene na Zemlji. Lansiranje teleskopa planirano je za kraj 2027. godine, a letjelica će biti poslana prema posebnoj gravitacijskoj ravnotežnoj točki između Zemlje i Sunca, poznatoj kao L1 Lagrangeova točka, gdje će obavljati svoja opažanja.

Jedna od glavnih prednosti ovog teleskopa leži u njegovoj sposobnosti otkrivanja NEO objekata pomoću infracrvene svjetlosti. Asteroidi i kometi, bez obzira na svoju reflektivnost ili tamu, emitiraju infracrveno zračenje dok ih zagrijava Sunce. To omogućava NEO Surveyoru da identificira čak i najtamnije asteroide, koje teleskopi koji koriste vidljivu svjetlost teško otkrivaju.


Detektori NEO Surveyora promatraju dvije različite infracrvene trake, što omogućuje razlikovanje manjih, reflektirajućih objekata od većih, tamnih – ključna informacija za utvrđivanje veličine i potencijalnog utjecaja tih objekata. Letjelica će također tragati za Trojancima – asteroidima koji dijele Zemljinu orbitu, ali ih je teško uočiti sa Zemlje.

Gradnja budućnosti planetarne obrane

Glavni instrument teleskopa je optička platforma izrađena od čvrstog aluminija, koja sadrži tri precizno zakrivljena zrcala. Ova zrcala fokusiraju svjetlost na infracrvene detektore, smanjujući optičke distorzije. Zrcala su izrađena u JPL-u (Jet Propulsion Laboratory) i premašuju zahtjeve misije, osiguravajući da će NEO Surveyor isporučiti jasne i visokokvalitetne podatke.

Tim JPL-a trenutno radi na usklađivanju teleskopskih zrcala, što je ključan korak prije testiranja instrumenta i postavljanja unutar termalne zaštite. Termalna zaštita pomaže teleskopu da održava nisku temperaturu u svemiru, sprječavajući da toplina generirana unutar letjelice ometa opažanja. Ovo je posebno važno za infracrvene teleskope, koji zahtijevaju stabilne i niske temperature za optimalan rad.

Tim također integrira detektore izrađene od legure žive, kadmija i telurida, slične onima korištenim u NASA-inoj misiji NEOWISE, koja je uspješno identificirala tisuće objekata blizu Zemlje. Detektori NEO Surveyora su visoko učinkoviti, eliminirajući potrebu za kriogenim hlađenjem, koje inače može ograničiti vijek trajanja svemirskih letjelica.

Pogled u budućnost

S obzirom na to da je sastavljanje instrumenata gotovo dovršeno, tim se sada fokusira na osiguravanje da teleskop može izdržati surove uvjete svemira. Nakon završnih testiranja, teleskop će biti pričvršćen na sunčev štit koji će spriječiti prodor sunčeve svjetlosti, omogućujući mu nesmetano praćenje NEO objekata.

NEO Surveyor predstavlja značajan iskorak u našoj sposobnosti detektiranja i umanjivanja potencijalnih prijetnji od asteroida. “Gradimo letjelicu koja će biti sposobna identificirati opasne objekte s dovoljno vremena da reagiramo,” objašnjava Amy Mainzer, voditeljica istraživanja za NEO Surveyor. Ova misija neće samo unaprijediti naše sposobnosti planetarne obrane, već će pružiti dragocjene uvide u porijeklo i evoluciju asteroida i kometa.


Kako se NASA priprema za lansiranje 2027. godine, budućnost detekcije asteroida izgleda svjetlije nego ikad. Uz NEO Surveyor, ne samo da ćemo zaštititi naš planet, već ćemo i proširiti razumijevanje Sunčevog sustava. Projekt NASA-e NEO Surveyor predstavlja ključan trenutak u planetarnoj obrani. Rano otkrivanje potencijalnih prijetnji omogućit će nam razvijanje strategija za sprječavanje udarnih događaja. Znanstveni podaci prikupljeni tijekom misije također će produbiti naše razumijevanje objekata koji su oblikovali naš Sunčev sustav.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.