Arheolozi su u istočnoj Engleskoj pronašli dosad najraniji i jasno potvrđen dokaz da su ljudi namjerno palili i nadzirali vatru prije otprilike 400 000 godina. Nalazi iz okolice sela Barnham u Suffolku pomiču jednu od ključnih prekretnica ljudske evolucije mnogo dalje u prošlost nego što se pretpostavljalo.
Na lokalitetu kraj Barnhama istraživački tim predvođen kustosima British Museum-a dokumentirao je u tlu kompaktan sloj koji je više puta bio izložen iznimno visokim temperaturama. Geokemijske analize pokazuju da je ta zona zagrijavana na više od 700 stupnjeva Celzija, i to u više navrata. Autori zaključuju da se radi o ognjištu koje su pripadnici ljudske vrste koristili tijekom različitih razdoblja, a ne o tragovima slučajnog požara u prirodi.
Pronađeno je i više ručnih sjekira s pukotinama nastalim zbog izlaganja visokim temperaturama, kao i dva ulomka željeznog pirita, poznatog kao “budalino zlato”. Budući da je pirit rijedak u lokalnom okolišu, a pri udaru o kremen lako stvara iskre, istraživači smatraju da je materijal namjerno donesen na mjesto uporabe, upravo radi paljenja vatre
Novi uvid u najraniju primjenu vatre
Kontrola vatre ubraja se među najvažnije tehnološke iskorake u ljudskoj povijesti, s dugotrajnim učincima na prehranu, društvene odnose i preživljavanje. Iako se u Africi već nalaze tragovi spaljenih kostiju i pocrnjelog materijala stari više od milijun godina, ti dokazi prije svega upućuju na korištenje prirodnih požara.
Barnham, međutim, daje drukčiju sliku. Kombinacija ponavljanog izlaganja tla vrlo visokim temperaturama, toplinski oštećenih alata i prisutnosti pirita upućuje na sustavno paljenje vatre uz korištenje određenih materijala i postupaka. Prema autorima, ovi tragovi pokazuju da su davni ljudi znali kako vatru stvoriti i održavati, a ne samo iskoristiti kada bi se prirodno pojavila.
Do sada je najstariji nepobitan dokaz ovako složenog paljenja vatre bio star oko 50 000 godina, dok su stariji nalazi između 245 000 i 400 000 godina ostajali predmet rasprava. Rezultati iz Barnhama, prema autorima, spadaju među metodološki najčvršće i najstarije potvrde kontrolirane vatre.
“Implikacije su ogromne. Sposobnost stvaranja i nadziranja vatre jedno je od najvažnijih prijelomnih razdoblja u ljudskoj povijesti, s praktičnim i društvenim dobrobitima koje su promijenile tijek evolucije”, izjavio je glavni autor rada dr. Rob Davis iz British Museum-a. “Ovo izvanredno otkriće pomiče taj trenutak unatrag za oko 350 000 godina.”
Ognjište rane neandertalske skupine
Posebno je važno pitanje tko je uopće palio tu vatru. Homo sapiens na područje današnje Britanije dolazi tek prije oko 40 000 godina, a nema dokaza da je naša vrsta postojala prije 400 000 godina. Ognjište iz Barnhama stoga se povezuje s drugom ljudskom skupinom koja se u to vrijeme razvila u Euroaziji, neandertalcima.
“Ljudi koji su palili vatru u Barnhamu prije 400 000 godina vjerojatno su bili rani neandertalci, sudeći prema morfologiji fosila iste starosti iz Swanscombea u Kentu i iz Atapuerce u Španjolskoj, gdje se čuva i neandertalski DNK”, naveo je profesor Chris Stringer iz Natural History Museum-a u Londonu.
Tijekom posljednjih godina brojna su istraživanja pokazala da su neandertalci bili kognitivno razvijeni, kulturno slojeviti i sposobni za složene društvene obrasce. Znanje o paljenju vatre uklapa se u tu sliku, no nalazi iz Barnhama otvaraju pitanje koliko je rano ta vještina bila usvojena.
Najraniji pouzdani fosilni tragovi neandertalaca datiraju se na oko 430 000 godina. Ako je ognjište uistinu staro 400 000 godina, riječ je o jednoj od najstarijih poznatih skupina neandertalaca za koju se može potvrditi tehnika paljenja vatre.
“Nevjerojatno je da su neke od najstarijih skupina neandertalaca imale znanje o svojstvima kremena, pirita i pripalnog materijala u tako ranom razdoblju”, dodao je profesor Nick Ashton iz British Museum-a.
Barnham se time svrstava među najvažnija europska nalazišta za razumijevanje razvoja i širenja vatre kao tehnologije. Ognjište, napukle sjekire i pirit zajedno prikazuju zajednicu ranih ljudi koji su prije 400 000 godina već aktivno oblikovali svoj okoliš uporabom vatre, jedne od temeljnih sastavnica ljudskog razvoja.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
