Prije nego što se kisik pojavio u Zemljinoj atmosferi u većim količinama, neke bakterije već su ga znale koristiti za disanje – pokazuje novo istraživanje koje mijenja dosadašnje shvaćanje o evoluciji života. Znanstvenici su analizirali DNK više od tisuću bakterijskih vrsta i otkrili da je sposobnost korištenja kisika postojala stotinama milijuna godina prije Velike oksigenacije, događaja koji je zauvijek promijenio atmosferu našeg planeta.
Velika oksigenacija, koja se dogodila prije otprilike 2,4 milijarde godina, označava trenutak kada je Zemljina atmosfera prvi put postala bogata kisikom, zahvaljujući fotosintetskim organizmima. No novo otkriće sugerira da su pojedine bakterije razvile aerobni način života mnogo ranije, dok je kisik još bio prisutan samo u tragovima, uglavnom u vodi.
Koristeći metode strojnog učenja i geokemijske tragove, znanstvenici su pronašli više od 80 genetskih prijelaza kod bakterija – s anaerobnog na aerobno disanje. Najmanje tri takva prijelaza dogodila su se stotinama milijuna godina prije nego što je kisik počeo dominirati atmosferom.
Nova metoda otkriva skrivene tragove drevnog života
Iako su razine kisika tada bile niske, lokalna prisutnost kisika mogla je biti dovoljna da neke bakterije steknu evolucijsku prednost. Te rane aerobne vrste možda su otvorile vrata kasnijem razvoju cijanobakterija, koje su kroz fotosintezu dramatično povećale količinu kisika u atmosferi.
Budući da je fosilni zapis iz tog razdoblja izuzetno oskudan, istraživači su se okrenuli genetskim analizama kao načinu da rekonstruiraju evolucijsku povijest. Kombiniranjem genoma suvremenih bakterija s geološkim podacima, uspjeli su uskladiti biološke promjene s poznatim događajima u povijesti planeta.
Ovaj pristup ne samo da potvrđuje koliko duboko u prošlost seže sposobnost disanja kisika, već nudi i novu metodu za proučavanje drugih bioloških osobina koje su oblikovale život na Zemlji.
