Izabrati mjesto za slijetanje na Mjesec znači procijeniti opasnosti na terenu, znanstvenu vrijednost područja i moguće resurse za buduću posadu. Istraživači sa Sveučilišta Ohio State razvijaju sustav umjetne inteligencije LUMINA koji bi te procjene trebao povezati i stručnjacima objasniti na kojim podacima temelji svoje preporuke.
Sustav je osmislila doktorandica Gokce Inal, koja je preliminarne rezultate predstavila ovoga mjeseca na 58. godišnjem skupu Odjela za planetarne znanosti Američkog astronomskog društva. Prema objavi Sveučilišta Ohio State od 28. listopada, LUMINA može planirati i provoditi analize u više koraka, procjenjivati moguća mjesta slijetanja i objasniti na kojim dokazima temelji preporuke.
Takva bi pomoć mogla skratiti pretraživanje velikih zbirki snimaka i drugih podataka. Za timove koji pripremaju misiju nije dovoljno dobiti opis krajolika: trebaju razumjeti i što pojedino obilježje znači za sigurnost ili istraživanje površine.
Od opisa snimke do procjene mjesta slijetanja
U analizi lunarnih podataka već se razvijaju i drugi alati, poput modela koji su predstavili NASA i IBM. LUMINA je zaseban projekt tima sa Sveučilišta Ohio State, usmjeren na analize za planiranje misija.
LUMINA se nadovezuje na raniji model LLaVA-LE, koji objedinjuje analizu lunarnih snimaka i obradu jezika. Taj je model mogao opisivati teren i odgovarati na znanstvena pitanja. Novi sustav proširuje taj pristup: složeniji zadatak razlaže na korake i povezuje analizu s preporukom koju stručnjaci mogu razmotriti.
Među predviđenim zadacima su prepoznavanje opasnosti za buduće posade i pronalaženje geoloških obilježja vrijednih istraživanja. Cilj je da sustav ne ostane samo alat kojemu se postavi pitanje i dobije odgovor, nego da može sudjelovati u razradi problema zajedno s planerima misije.
Inal ga pritom zamišlja kao potporu odlučivanju. Konačnu procjenu mjesta slijetanja i dalje bi donosili ljudi. Uz obrazloženje preporuke stručnjaci mogu provjeriti upotrijebljene podatke i uočiti moguće propuste.
Led je zanimljiv, ali teren treba dobro poznavati
Istraživači navode da bi ovakav pristup mogao pomoći i u traženju područja s vodenim ledom ili drugim resursima. Led na Mjesečevim polovima posebno je zanimljiv budućim misijama jer bi mogao poslužiti za dobivanje vode, kisika i goriva. Procjena područja koje vrijedi istražiti ipak nije potvrda da se ondje nalazi iskoristiva zaliha.
Suautor Alper Yilmaz, profesor građevinarstva, okolišnog i geodetskog inženjerstva, ističe da će sve napredniji skupovi podataka zahtijevati učinkovitije načine pretraživanja. U suprotnom, izdvajanje najboljih područja za slijetanje ili istraživanje ostaje golem posao čak i kada su snimke dostupne.
Sljedeća provjera na novim podacima
Tim želi razviti pristup koji bi se mogao primijeniti i na druge površine, primjerice Mars ili asteroide, pa i na Zemlju. To je smjer daljnjeg razvoja; sada predstavljeni rad usmjeren je na Mjesec.
Sljedeći korak bit će testiranje LUMINE na novim, kvalitetnijim lunarnim podacima i provjera koliko njezine analize doista pomažu planerima misija. Program Artemis pritom otvara priliku za usporedbu preporuka s novim informacijama o površini koju će buduće posade istraživati.
