Rusko-ukrajinski rat donio je mnoge odgode u lansiranjima svemirskih misija, a među njima je i ESA-ina misija ExoMars koja vjerojatno neće krenuti na Mars prije 2028. godine.
ExoMars rover
Europski rover – Rosalind Franklin – dio je programa ExoMars koji će istraživati površinu Marsa. Rover je trebao biti prva misija koja će kombinirati sposobnost kretanja po površini i proučavanja Marsa u dubini.
Opremljen je bušilicom koja može bušiti do dubine od dva metra te tako prikupljati uzorke te ih odmah analizirati instrumentima sljedeće generacije u laboratoriju na brodu.
Primarni cilj je sletjeti rover na mjesto s velikim potencijalom za pronalaženje dobro očuvanog organskog materijala, osobito iz vrlo rane povijesti planeta.
ExoMars Trace Gas Orbiter lansiran je 2016., zajedno s demonstratorom za slijetanje zvanim Schiaparelli. Schiaparelli nije sigurno sletio, ali orbiter i danas nastavlja proučavati Mars odozgo.
Odgoda lansiranja
ExoMars rover, koji je trebao poletjeti prema Crvenom planetu u rujnu, vjerojatno neće biti lansiran prije 2028. godine. Naime, ESA će – zbog rata u Ukrajini – morati zamijeniti svoju platformu za slijetanje koju je izgradila Rusija. Agencija trenutno razmatra svoje mogućnosti i uskoro će predstaviti izvedive planove.
Projekt ExoMars, razvijen u partnerstvu s Rusijom, zahtijevat će značajno povećanje financiranja ako njegov rover, nazvan Rosalind Franklin, stigne do Crvenog planeta. Bit će potrebni zamjenski sustavi za nekoliko ruskih tehnologija.
Misija, koja je izvorno trebala koštati 1.3 milijarde eura (1.37 milijardi dolara), zahtijevat će novu platformu za slijetanje, novu raketu i nekoliko drugih tehnologija koje je izvorno osigurala ruska svemirska agencija Roscosmos.
Posljedica prekida suradnje s Rusijom
ESA je službeno prekinula suradnju s Rusijom u ožujku nakon što su europske zemlje uvele sankcije zbog invazije na Ukrajinu. Program ExoMars bio je vjerojatno najveća žrtva, jer je misija rovera, koja je već bila odgođena i premašena proračunom, konačno bila na putu za lansiranje.
Rusija je trebala lansirati rover na svojoj raketi Proton s kozmodroma Baikonur u Kazahstanu. Roscosmos je izgradio i platformu za slijetanje Kazachok, koja ne samo da je trebala isporučiti rover na površinu planeta, već je imala i vlastiti znanstveni program.
Adaptiranje ESA-e
Iako ESA može izgraditi većinu svoje platforme za slijetanje, nastojat će dobiti od NASA-e neke tehnologije koje trenutno ne može proizvesti kod kuće. NASA je i izvorno bila ESA-in partner u programu ExoMars, ali se povukla 2012. godine nakon smanjenja proračuna tijekom administracije predsjednika Baracka Obame. Tada je, umjesto američke agencije, u program ušao Roscosmos.
Iz agencije su rekli kako trenutno nemaju razvijene motore za spuštanje te da će morati koristiti mlaznice korištene pri spuštanju Curiosityja ili Perseverance. Druga stvar koja zahtjeva zamjenu su jedinice za radioaktivno grijanje.
Međutim, ponovna izgradnja platforme za slijetanje i rekonfiguracija misije će potrajati, a ako se misija nastavi malo je vjerojatno da će se lansiranje dogoditi prije 2028., potvrdili su iz ESA-e.
Suspendirano lansiranje ExoMars rovera
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Anonymus (17. ožujka 2022.), „N° 9–2022: ExoMars suspended,“ esa.int (pristup 6. svibnja 2022).
Anonymus (2022), „ExoMars rover,“ esa.int (pristup 6. svibnja 2022).
