Europska svemirska agencija mora iznova definirati svoju ulogu u američkom povratku na Mjesec nakon što je NASA “preuredila” lunarni program i zaustavila rad na orbitalnoj postaji Gateway. Time je pod znak pitanja došao i dosadašnji dogovor prema kojem je Europa trebala dobiti tri astronautska leta, pa se sada otvara novo, politički i tehnološki osjetljivo pitanje: može li se europski udio u programu prebaciti s lunarne orbite na samu površinu Mjeseca.
Čelnik ESA-e Josef Aschbacher rekao je za AFP da će o tome morati razgovarati s novim NASA-inim administratorom Jaredom Isaacmanom i njegovim timom. Kako je objasnio, mjesta koja su ranije bila predviđena za Gateway sada bi trebalo pokušati prenamijeniti za buduće misije na površinu Mjeseca, nakon što je američka agencija odlučila težište programa prebaciti s orbitalne infrastrukture na izgradnju baze na tlu.
Tri europska leta
Europa je s NASA-om imala dogovor o tri astronautska mjesta povezana s Gatewayem. Prema tom planu prvi je trebao letjeti njemački astronaut, potom francuski, a nakon njega i talijanski. No kako je program u međuvremenu promijenjen, više nije jasno u kojem će se obliku taj dogovor provesti ni što će Europa konkretno dobiti u sljedećoj fazi američkih lunarnih misija.
Aschbacher je rekao da se taj razgovor mora otvoriti odmah. U njemu, međutim, neće biti riječ samo o broju mjesta koja bi Europa mogla dobiti za letove prema površini Mjeseca, nego i o uvjetima pod kojima bi se takav dogovor mogao postići. Jednako važno bit će i pitanje što Europa u novoj raspodjeli može ponuditi kao svoj doprinos.
Upravo zato pregovori neće biti puka formalnost. NASA je promijenila smjer programa, a partneri sada moraju utvrditi kako će se postojeće obveze, industrijski doprinos i politička očekivanja uklopiti u novu arhitekturu istraživanja Mjeseca.
Cilj je Mjesec, ali i veća autonomija
Aschbacher je o tome govorio iz Svemirskog centra Kennedy, gdje je u srijedu program Artemis nastavljen uspješnim lansiranjem rakete s četveročlanom posadom. Na misiju leta oko Mjeseca krenula su tri američka i jedan kanadski astronaut, čime je dodatno naglašeno da se program ubrzano kreće prema sljedećim koracima i da Europa mora što prije osigurati svoje mjesto u njima.
Čelnik ESA-e, Austrijanac koji agenciju vodi od 2021. godine, pritom je jasno rekao da Europa želi vidjeti svoje astronaute na Mjesecu. No taj cilj, po njegovim riječima, nije i krajnja točka. Dugoročna je ambicija razviti vlastite tehnologije i kapacitete kako bi Europa u ljudskim svemirskim letovima bila samostalnija nego danas.
To dodatno pojačava važnost pregovora s NASA-om jer Europa u programu Gateway nije imala sporednu ulogu. ESA je trebala isporučiti njegove komponente, od kojih su neke već izrađene, a druge su još u razvoju. Sličan položaj ima i japanska svemirska agencija JAXA, još jedan NASA-in partner, koja također sudjeluje u tom dijelu programa i trenutačno ima japanskog astronauta predviđenog za let prije prvog Europljanina. Ishod razgovora koji slijede zato neće odlučiti samo o rasporedu budućih mjesta u letjelici, nego i o tome kakvu će stvarnu težinu Europa imati u novoj fazi osvajanja Mjeseca.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
