Na Marsu postoje tereni koji iz orbite izgledaju kao pravilna mreža niskih, isprepletenih grebena. Kad se rover spusti među njih, slika postane još čudnija: po stijeni se pojavljuju kvrgave kuglice veličine graška, kao da je netko posuo šljunak po površini. Curiosity ih je sada zatekao u regiji takozvanih “boxwork” formacija, a raspored tih sitnih nakupina nije ondje gdje bi geolozi najprije tražili. Upravo zato ovo mjesto ponovno otvara staro pitanje Marsa: koliko se dugo podzemna voda zadržala nakon što su rijeke i jezera presušili, i koliko je vremena time ostalo za mogući mikrobni život.
Mozaik iz 50 oštrih kadrova
Kuglice su snimljene 21. kolovoza 2025., na 4636. marsovski dan misije (sol), kamerom Mars Hand Lens Imager (MAHLI) na kraju robotske ruke rovera Curiosity. Umjesto jedne fotografije, tim je složio mozaik od 50 pojedinačnih snimaka. Na pet lokacija napravljeno je po deset kadrova s različitim postavkama fokusa kako bi se dobila maksimalno oštra slika teksture stijene, a fotografije su spojene tek nakon slanja na Zemlju. NASA je objavila i inačicu iste snimke s dodanom skalom uz desni rub (“Slika A”), kako bi se veličina detalja mogla čitati bez nagađanja.
Sve to snimljeno je u području gdje grebeni obično strše oko 1 do 2 metra iznad pješčanih udolina između njih. Takva “reljefna mreža” nastaje kad minerali koje nosi voda ispune pukotine u stijeni i s vremenom očvrsnu, dok vjetar tijekom dugih razdoblja skida mekši materijal oko njih i ostavlja tvrđe rubove da vire na površinu.
Kuglice nisu uz “glavnu pukotinu”
Kvrgave nakupine poput ovih Curiosity je na Marsu viđao i ranije, a tumačenje je poznato: riječ je o mineralima koji su ostali iza vode dok se, prije više milijardi godina, postupno povlačila i sušila. Ono što se u ovoj regiji izdvaja jest sama širina boksastih formacija, koje se protežu kilometrima i sugeriraju da je podzemna voda u ovom dijelu Marsa tekla kasnije nego što se očekivalo. To je važan detalj za rekonstrukciju “zadnjih poglavlja” marsovske vode i za procjenu koliko je dugo neki mikrobiološki život, ako je ikad postojao, mogao preživjeti nakon što su površinske vode nestale.
No iznenađenje dolazi iz rasporeda kuglica. Vrhovi grebena često imaju tamnu liniju koju tim naziva “središnjim pukotinama” (central fractures), mjestima gdje je podzemna voda prvotno prodirala kroz pukotinu u stijeni i ondje koncentrirala minerale. Logično bi bilo očekivati da će se kuglice pojaviti baš uz te linije, ali Curiosity ih ondje nije našao. Umjesto toga, otkrivene su uz bočne zidove grebena i u udolinama između njih.
U istom se terenu vide i valoviti grebeni između skupina kuglica: to su mineralne žile od kalcijeva sulfata, također taložene djelovanjem podzemne vode. Drugim riječima, ovo nije samo jedna “epizoda” vode, nego krajolik koji čuva tragove različitih faza procjeđivanja i taloženja, s detaljem koji se zasad ne uklapa uredno u očekivani uzorak. NASA-in tim otvoreno navodi da još nema objašnjenje zašto se kuglice pojavljuju baš ondje gdje se pojavljuju, pa je sljedeći korak povezati ovaj mikroskopski trag s kemijom i strukturom cijelih grebena.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
