Znanost

Arheolozi otkrili drevni egipatski hram star 2.100 godina skriven u stijeni

Drevni Egipatski hram. Zasluge: Marcus Müller, Athribis Project.

Arheolozi su otkrili zapanjujući povijesni nalaz: drevni egipatski hram star 2.100 godina uklesan u stijenu na lokalitetu Athribis, otprilike 200 kilometara sjeverno od Luxora. Ovo izvanredno otkriće pruža uvid u religijske prakse i nebeski simbolizam ptolemejskog razdoblja Egipta.

Prozor u drevni Egipat

Kameni hram, koji datira iz razdoblja vladavine kralja Ptolemeja VIII (oko 170.–116. pr. Kr.), ukrašen je reljefima koji prikazuju kralja kako prinosi žrtve božici Repit, s lavljom glavom, i njezinu sinu Kolanthesu. Repit, za koju se vjeruje da je bila supruga boga plodnosti Min-Ra, smatra se ključnom figurom hrama. Ipak, ime i posveta građevine još uvijek nisu poznati.

Voditelj projekta, profesor egiptologije Christian Leitz sa Sveučilišta u Tübingenu, naglasio je da daljnja iskopavanja mogu otkriti dodatne detalje. “Ime ove građevine još nije poznato,” izjavio je Leitz.

Unutar hrama istraživači su otkrili prostoriju koja je nekoć služila za čuvanje svetih predmeta, a kasnije je korištena za pohranu amphora—keramičkih posuda s uskim grlom i ručkama. Na ulazu u prostoriju nalaze se reljefi koji prikazuju Repit i Min-Ra, pri čemu je Min-Ra prikazan s dva dekana—nebeske figure povezane sa staroegipatskom astronomijom. Ovi dekani, prikazani kao humanoidne figure sa životinjskim glavama, uključuju sokolovu i ibisovu glavu.

Povijesna slagalica se širi

Athribis, smješten blizu modernog Sohaga, dio je hramskog kompleksa koji se istražuje od 2012. godine. Hram je otkriven tek 2022., obogaćujući ovo arheološko nalazište novim otkrićima.

Jedinstveni prikazi nebeskih figura povezani sa zvjezdanim satom izazvali su zanimanje stručnjaka. Kako prenosi Live Sciecne, arheoastronomi Sarah Symons i Juan Antonio Belmonte, koji nisu uključeni u projekt, pohvalili su ovo otkriće, ali su istaknuli potrebu za dodatnim istraživanjima kako bi se bolje razumjela povezanost hrama s astronomskim tradicijama starog Egipta.

Ovo otkriće daje dublji uvid u ptolemejsko razdoblje Egipta, otkrivajući složenu povezanost religijskih vjerovanja i astronomske simbolike. S nastavkom iskopavanja, lokalitet bi mogao otkriti još više detalja o svakodnevnom životu i duhovnim uvjerenjima drevnih Egipćana.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević novinar je, autor i nezavisni izdavač koji piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti. Osnivač je i glavni urednik portala Kozmos.hr, hrvatskog medija posvećenog popularizaciji znanosti, te engleskog portala Curiosmos.com. Pokrenuo je i projekt Ancient Library, usmjeren na drevne civilizacije, arheologiju i povijest. Tekstove redovito objavljuje i u Večernjem listu. Kao stručni sugovornik i autor sudjelovao je u dokumentarnim projektima History Channela, Discovery Science Channela i Gaia TV-a, a gostovao je i u emisijama na hrvatskoj televiziji. Pokrenuo je digitalna izdanja Kozmosa, među kojima su knjige „100 stvari koje niste znali o Sunčevu sustavu“ i „100 stvari koje niste znali o Velikom prasku“. Na Kozmos.hr-u sadržaj danas piše, uređuje i objavljuje sam. Cilj mu je složene znanstvene teme približiti široj publici jasno i točno, bez senzacionalizma, uz oslanjanje na primarne izvore — znanstvene radove, službene objave institucija i podatke svemirskih misija.

Teme
  • arheologija
  • Drevni Egipat
  • Egipat
  • Povijest

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.