74 milijuna radio signala, nijedan trag izvanzemaljske tehnologije na kometu 3I/ATLAS

Međuzvjezdani komet 3I/ATLAS izazvao je pozornost čim je otkriven jer dolazi iz drugog zvjezdanog sustava. Nova radioanaliza Instituta SETI ipak nije pronašla nikakav trag izvanzemaljske tehnologije. Nakon provjere milijuna signala, sve što je ostalo vodilo je prema ljudskoj tehnologiji na Zemlji ili satelitima u Zemljinoj orbiti.

Komet iz drugog sustava, ali bez neobičnog radio traga

3I/ATLAS otkriven je prošlog ljeta, dok je prolazio kroz unutarnji dio Sunčeva sustava. Astronomi su ga brzo prepoznali kao međuzvjezdani komet, tijelo koje nije nastalo oko Sunca, nego je do nas stiglo iz drugog zvjezdanog sustava.

Riječ je o tek trećem poznatom objektu takve vrste koji je prošao kroz Sunčev sustav. Sva tri dosad poznata međuzvjezdana posjetitelja imaju prirodno objašnjenje, iako su se i ovaj put pojavile tvrdnje da bi 3I/ATLAS mogao biti povezan s inteligentnim životom. Za takve tvrdnje nije bilo dokaza.

SETI Institute objavio je da su opsežna radioopserviranja provedena teleskopom u sjevernoj Kaliforniji pokazala isti zaključak: komet se ponaša kao prirodno svemirsko tijelo, bez prepoznatljivih tragova tehnologije.

Iz 74 milijuna signala ostalo je samo dvjestotinjak sumnjivih

Tim je komet pratio više od sedam sati u srpnju, ubrzo nakon otkrića. Pretraga je obuhvatila širok raspon radiofrekvencija, s naglaskom na uskopojasne signale kakvi su zanimljivi u potrazi za mogućim tehnopotpisima.

U podacima je najprije izdvojeno gotovo 74 milijuna uskopojasnih radio signala. Nakon uklanjanja smetnji, ljudskih izvora i signala koji nisu pratili gibanje kometa, ostalo ih je nešto više od 200.

Ni oni nisu potjecali od 3I/ATLAS-a. Prema SETI Instituteu, svi preostali signali mogli su se povezati s tehnologijom na površini Zemlje ili sa satelitima u Zemljinoj orbiti.

Mars ga je vidio izbliza, Zemlja iz velike udaljenosti

3I/ATLAS je prošlog listopada prošao pokraj Marsa, na udaljenosti od oko 30 milijuna kilometara. Tada ga je pratilo nekoliko NASA-inih svemirskih letjelica.

Zemlji se nikada nije posebno približio. Najmanja udaljenost od našeg planeta iznosila je oko 269 milijuna kilometara, što je dovoljno daleko da se ne može govoriti o bliskom susretu u svakodnevnom smislu.

Komet se sada ponovno udaljava prema međuzvjezdanom prostoru i više se neće vratiti. Trenutačno je gotovo 1,3 milijarde kilometara od Zemlje, a procjene njegove veličine kreću se od 440 metara do 5,6 kilometara. Znanstvenici sumnjaju da bi mogao biti star do 11 milijardi godina, otprilike dvostruko više od Sunca.

Voyager pokazuje zašto se takve potrage ipak provode

Autori studije nisu tražili senzaciju u kometu. Njihov rad ima širu logiku: ako ljudske letjelice mogu napustiti Sunčev sustav, tada ideja o tehnološkim objektima među zvijezdama nije čista mašta.

NASA-ine letjelice Voyager, lansirane 1970-ih, već putuju međuzvjezdanim prostorom. Jednog dana mogle bi postati neobični objekti u drugim zvjezdanim sustavima, upravo onako kako su Oumuamua, 2I/Borisov i 3I/ATLAS postali međuzvjezdani posjetitelji u našem.

Valeria Garcia Lopez sa Sveučilišta Furman, suautorica istraživanja, istaknula je da ovakva potraga pokazuje koliko je današnja tehnologija sposobna izdvojiti moguće signale. U ovom slučaju nije pronađeno ništa izvanzemaljsko, ali metoda ostaje važna za buduće objekte koji će ući u Sunčev sustav iz prostora između zvijezda.

Ivan Petričević

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.