Međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS vjerojatno je nastao u vrlo hladnom dijelu Mliječne staze, daleko od snažnih izvora topline kakvi prate mnoga područja u kojima se rađaju zvijezde. Na to upućuje nova analiza njegove vode, u kojoj su znanstvenici pronašli iznimno visok udio deuterija, teškog oblika vodika.
Taj kemijski trag sugerira da 3I/ATLAS ne nosi samo materijal iz drugog zvjezdanog sustava. Mogao bi biti ostatak iz vremena mnogo starijeg od Sunca, iz okoliša u kojem su se planeti i manja ledena tijela oblikovali u drukčijim uvjetima od onih poznatih iz našeg sustava.
3I/ATLAS tek je treći potvrđeni međuzvjezdani objekt koji je prošao kroz Sunčev sustav. Otkriven je u ljeto 2025. godine, dovoljno rano da ga astronomi prate nizom velikih teleskopa tijekom njegova prolaska kroz naš dio svemira.
U listopadu 2025. prošao je pokraj Marsa, a u prosincu iste godine bio je najbliže Zemlji. Nije predstavljao opasnost za naš planet, ali je za znanstvenike bio iznimno vrijedan: prirodni komad materijala izvan Sunčeva sustava, nakratko dostupan najjačim instrumentima kojima raspolažemo.
Danas se 3I/ATLAS već udaljio iza područja Jupitera i nastavlja putanju koja će ga trajno izvesti iz Sunčeva sustava. Promatrati ga sada mogu samo profesionalni teleskopi.
Voda koja pamti uvjete nastanka
Tim predvođen istraživačima sa Sveučilišta u Michiganu proučavao je 3I/ATLAS pomoću opservatorija ALMA u čileanskoj pustinji Atacami. U njegovoj vodi otkriven je iznimno visok udio deuterija, teškog izotopa vodika.
Upravo je taj omjer jedan od najvažnijih tragova u cijeloj priči. Voda u ledenim tijelima može sačuvati zapis o temperaturama i kemijskim uvjetima u kojima je nastala. Kada je udio deuterija neuobičajeno visok, to može upućivati na led koji se oblikovao u vrlo hladnom okolišu.
Kod 3I/ATLAS-a taj je signal posebno snažan. Prema istraživačima, njegova voda nosi kemijski potpis područja hladnijeg od onoga u kojem su nastajali kometi i druga ledena tijela Sunčeva sustava. To znači da se materijal od kojeg je nastao mogao oblikovati u udaljenom, slabije zagrijanom dijelu galaksije, možda još prije nego što se ondje u potpunosti formirala zvijezda oko koje je kasnije nastao planetarni sustav.
Što hladno podrijetlo govori o njegovu matičnom sustavu
Sunce je vjerojatno nastalo u većem području stvaranja zvijezda, zajedno s drugim mladim zvijezdama. Takva područja nisu kemijski ni toplinski mirna. Mlade zvijezde zagrijavaju okolni plin i prašinu, a njihovo zračenje mijenja sastav materijala iz kojeg nastaju planeti, kometi i manja ledena tijela.
Kemijski sastav 3I/ATLAS-a upućuje na drukčiju okolinu. Ako je njegov matični sustav nastajao u dijelu galaksije s manje mladih zvijezda u blizini, okolni materijal mogao je ostati hladniji i slabije izložen zračenju. U takvim bi se uvjetima lakše sačuvao visok udio deuterija u vodi.
Znanstvenici zasad ne znaju iz kojeg je točno dijela Mliječne staze 3I/ATLAS došao. Njegova putanja ne vodi do jasne zvijezde ili poznatog područja podrijetla. No voda u njegovu ledu daje važan okvir: ovaj međuzvjezdani objekt vjerojatno je nastao u hladnom, izoliranom okolišu, znatno drukčijem od prostora u kojem se oblikovao Sunčev sustav.
Mogući ostatak vrlo stare galaktičke povijesti
Posebno je zanimljiva mogućnost da je 3I/ATLAS iznimno star. Procjene govore da bi mogao imati do 11 milijardi godina. Ako je to točno, nastao je više od šest milijardi godina prije Sunca.
U tom slučaju 3I/ATLAS nije samo prolazni posjetitelj iz drugog zvjezdanog sustava. Bio bi i ledeni ostatak iz ranije faze povijesti Mliječne staze, iz vremena kada su se u galaksiji stvarali sustavi mnogo stariji od našeg.
Svemirski teleskop Hubble procijenio je da njegova jezgra ima promjer između približno 440 metara i 5,6 kilometara. Objekt se sada udaljava brzinom od oko 220.000 kilometara na sat.
Prije njega astronomi su potvrdili samo dva međuzvjezdana objekta: ‘Oumuamuu, otkrivenu 2017. godine, i 2I/Borisov, uočen 2019. godine. Svaki od njih donio je drukčiji pogled na materijal izvan Sunčeva sustava. 3I/ATLAS pritom se izdvaja kemijskim tragom koji vodi prema hladnom i možda vrlo starom dijelu Mliječne staze
