Međuzvjezdani komet 3I/ATLAS, tek treći takav objekt dosad zabilježen u prolazu kroz Sunčev sustav, počeo je snažnije ispuštati metan tek nakon najbližeg prolaza uz Sunce. Podaci teleskopa James Webb pokazuju da se ta promjena pojavila dok je komet već napuštao unutarnji dio sustava.
3I/ATLAS sada se kreće prema međuzvjezdanom prostoru i više se neće vratiti. U listopadu 2025. prošao je pokraj Sunca na udaljenosti manjoj od 1,5 astronomskih jedinica, a danas se već nalazi iza Jupiterove orbite.
Riječ je o tijelu širem od jednog kilometra, sastavljenom od prašine i leda iz planetarnog sustava u kojem je nastalo. Zbog velike brzine prolaska kroz Sunčev sustav, istraživači su imali vrlo malo vremena za detaljniju analizu.
Tim s Caltecha upotrijebio je teleskop James Webb kako bi proučio srednje infracrvene signale kometa, odnosno zračenje na valnim duljinama znatno duljima od onih koje vidi ljudsko oko. Cilj je bio dobiti jasniju sliku kemijskog sastava i tako bolje razumjeti uvjete u kojima je taj objekt nastao.
Metan je ojačao tek pri izlasku iz sustava
Dok se približavao Suncu, signal metana bio je slab. Autori to povezuju s time da je površina kometa tijekom dugog putovanja kroz galaksiju bila izložena kozmičkom zračenju, koje mijenja najhlapljivije ledove.
No u prosincu, kada je 3I/ATLAS već bio na izlasku iz Sunčeva sustava, Webbovi podaci pokazali su porast emisije metana kako se komet zagrijavao. Istraživači smatraju da to upućuje na to da je komet odbacio stari vanjski sloj te da su se počeli zagrijavati dublji ledeni dijelovi.
To bi značilo da mjerenja nakon bliskog prolaza uz Sunce vjerojatno vjernije prikazuju sastav samog objekta, a ne samo kemiju njegove površine izmijenjene zračenjem.
Tek treći poznati objekt te vrste
Prije 3I/ATLAS-a kroz Sunčev sustav prošla su još dva potvrđena međuzvjezdana objekta. ‘Oumuamua, otkriven 2017., nije pokazivao kometnu aktivnost, dok je 2I/Borisov iz 2019. bio razmjerno slab.
3I/ATLAS zato se pokazao kao mnogo zahvalniji cilj za analizu. Sjajniji je i aktivniji od prethodnika, pa omogućuje detaljnije proučavanje osjetljivim instrumentima kakve ima James Webb.
Takvi objekti posebno su važni jer se smatraju ostacima ranih faza nastanka planeta. Kao što su se u Sunčevu sustavu nekoć manje nakupine leda i stijena postupno spajale u veća tijela, tako i 3I/ATLAS vjerojatno predstavlja ostatak sličnog procesa, ali iz drugog planetarnog sustava i s drukčijim kemijskim sastavom.
Istraživači planiraju još jedno promatranje kometa ovog proljeća, iako on već postaje težak cilj jer se nalazi u području Jupiterove orbite.
Uz plinove, tim je proučavao i sastav prašine koju objekt izbacuje, a ti bi rezultati trebali biti objavljeni u zasebnom radu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
