Kad se komet približi Suncu, ne mijenja se samo njegov izgled nego i sastav plinova koji ga okružuju. Upravo takvu promjenu astronomi su sada zabilježili na međuzvjezdanom kometu 3I/ATLAS, a to im je otvorilo rijedak uvid u njegovu unutarnju građu i način na koji se takva tijela mijenjaju pri prolasku kroz zvjezdani sustav.
Promatranje je obavljeno 7. siječnja 2026. teleskopom Subaru, nedugo nakon što je komet prošao perihel, odnosno točku na putanji najbližu Suncu. Analizirajući boje u komi, oblaku plina i prašine oko jezgre, tim predvođen Yoshiharujem Shinnakom iz Instituta za svemirske znanosti Koyama pri Sveučilištu Kyoto Sangyo procijenio je omjer ugljikova dioksida i vode.
Različit sastav površine i unutrašnjosti
Taj se omjer pokazao znatno nižim nego u ranijim opažanjima svemirskih teleskopa, provedenima prije kometova najbližeg prolaska uz Sunce. Takva razlika upućuje na to da jezgra nije kemijski jednolika. Budući da plinovi u komi potječu iz jezgre, promjena njihova sastava sugerira da su se tijekom zagrijavanja počeli oslobađati materijali iz drugih, dubljih dijelova kometa.
To znači da vanjski slojevi 3I/ATLAS-a vjerojatno nemaju isti sastav kao njegova unutrašnjost. Kako se komet zagrijavao tijekom prolaska kroz unutarnji dio Sunčeva sustava, iz jezgre su počeli izlaziti plinovi iz područja koja ranije nisu bila aktivna, pa se time promijenio i kemijski potpis kome.
Tragovi iz drugih planetarnih sustava
Komet 3I/ATLAS, službeno označen kao C/2025 N1, privukao je veliku pozornost upravo zato što potječe izvan Sunčeva sustava. Zbog toga ovakva mjerenja imaju posebnu vrijednost: omogućuju izravnu usporedbu kometa nastalih oko drugih zvijezda s onima koje poznajemo iz vlastita sustava.
Shinnaka ističe da bi u godinama koje dolaze, zahvaljujući punom radu novih preglednih teleskopa, moglo biti otkriveno mnogo više međuzvjezdanih tijela. Metode razvijene na kometima iz Sunčeva sustava sada se, kaže, mogu primijeniti i na objekte koji dolaze iz drugih zvjezdanih sustava, što otvara mogućnost njihove izravne usporedbe po sastavu i evoluciji.
Važnost takvih opažanja ne završava na samim kometima. Ona mogu pomoći i u razumijevanju načina na koji nastaju planetezimali i planeti u različitim zvjezdanim sustavima. U tom smislu, promjena zabilježena na 3I/ATLAS-u nije tek pojedinost o jednom neobičnom posjetitelju, nego mali, ali važan korak prema boljem razumijevanju nastanka planetarnih sustava u galaksiji.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
