Međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS, tek treći potvrđeni posjetitelj iz prostora izvan Sunčeva sustava, krajem 2025. godine našao se u rijetkoj geometriji između dviju velikih svemirskih misija. Letjelice Juice i Europa Clipper istodobno su promatrale različite strane ovog međuzvjezdanog kometa i zabilježile podatke koji pokazuju kako se plin i prašina ponašaju oko tijela nastalog u drugom planetarnom sustavu.
Dvije letjelice vidjele su dvije različite strane istog objekta
Instrumenti Ultraviolet Spectrograph, poznati kao UVS, na letjelici Juice Europske svemirske agencije i NASA-inoj letjelici Europa Clipper iskoristili su prolazak objekta 3I/ATLAS kroz povoljan položaj u Sunčevu sustavu. Budući da Southwest Research Institute vodi UVS instrumente na objema letjelicama, timovi su mogli neformalno uskladiti opservacije.
Takva prilika ne događa se često. 3I/ATLAS se u tom trenutku nalazio između dviju letjelica, pa su istraživači dobili istodobni pogled na dvije hemisfere kometa.
Europa Clipper promatrao je noćnu stranu, gdje je zabilježeno mnogo raspršene prašine. Juice je, s druge strane, promatrao uglavnom dnevnu stranu, na kojoj je ultraljubičasti spektrograf izdvojio sjaj plina u komi.
Koma je oblak plina i prašine koji okružuje jezgru kometa dok se ona zagrijava. Kod običnih kometa takav se proces prati iz jedne geometrije promatranja. Ovdje su znanstvenici prvi put dobili istodobne izravne poglede na komu iz dva smjera.
U komi su prepoznati vodik, kisik i ugljik
UVS instrumenti zabilježili su ultraljubičaste emisije vodika, kisika i ugljika. Ti atomi nastaju kada se plinovi koji napuštaju jezgru kometa pod utjecajem Sunčeve svjetlosti razbiju na jednostavnije sastavne dijelove.
Kod kometa je taj proces ključan jer ne vidimo samo vanjski oblak koji se širi u svemir. Vidimo i kemijski trag materijala koji je bio zarobljen u jezgri. Kako se komet približava Suncu, ledovi se zagrijavaju, hlapljivi spojevi izlaze iz unutrašnjosti, a ultraljubičasta mjerenja otkrivaju što se pritom oslobađa.
3I/ATLAS je zbog toga posebno vrijedan. Nije nastao u Sunčevu sustavu, nego je u njega ušao iz međuzvjezdanog prostora. Njegova kemija zato nije samo podatak o jednom kometu, nego rijedak uzorak materijala iz drugog planetarnog okoliša.
Neobičan ugljikov trag uklapa se u ranija mjerenja
Istraživači su kod 3I/ATLAS-a zabilježili više emisija ugljika nego što se očekivalo u ranoj fazi opservacija, osobito u usporedbi s tipičnim kometima iz Sunčeva sustava. To se uklapa u ranija mjerenja koja su već upućivala na neobičan sastav ovog objekta.
Ranija mjerenja već su pokazala da se 3I/ATLAS izdvaja kemijom svoje kome, osobito tragovima ugljikova dioksida i manjim udjelom vodene pare u odnosu na mnoge poznate komete. Nova opservacija iz dviju letjelica sada dodaje važan prostorni detalj: ne pokazuje samo što se oslobađa iz kometa, nego i kako se plin i prašina razlikuju na njegovoj dnevnoj i noćnoj strani.
Za znanstvenike je posebno važan odnos vodenog leda i suhog leda, odnosno leda ugljikova dioksida. Taj omjer može pomoći u usporedbi 3I/ATLAS-a s kometima nastalima u Sunčevu sustavu. Ako je znatno drukčiji, to upućuje na drukčije uvjete u sustavu iz kojeg je ovaj međuzvjezdani objekt potekao.
Kratak prolazak, rijedak skup podataka
3I/ATLAS otkriven je 1. srpnja 2025. teleskopom ATLAS u Čileu. Naknadna mjerenja brzo su pokazala da nije riječ o običnom kometu iz Sunčeva sustava. Njegova putanja upućuje na međuzvjezdano podrijetlo: 3I/ATLAS nije vezan za Sunce, prolazi kroz naš sustav samo jednom i nastavlja put prema međuzvjezdanom prostoru.
Upravo zato opservacije iz letjelica Juice i Europa Clipper imaju posebnu vrijednost. Obje misije putuju prema Jupiterovu sustavu i nisu prvenstveno namijenjene proučavanju međuzvjezdanih objekata. Juice istražuje Jupiterove ledene mjesece i okoliš najvećeg planeta Sunčeva sustava, dok je Europa Clipper usmjeren prema Europi, mjesecu ispod čije se ledene kore nalazi globalni ocean. No povoljan položaj 3I/ATLAS-a omogućio je objema letjelicama da usput prikupe rijetke podatke o tijelu koje nije nastalo oko Sunca.
Ultraljubičasta mjerenja tijekom više dana pokazala su kako se mijenja sastav plina koji izlazi iz kometa dok se on zagrijava. To nije statičan objekt koji samo prolazi kroz kadar. Sunčeva svjetlost pokreće aktivnost u njegovoj jezgri: ledovi prelaze u plin, oko kometa nastaje koma, a prašina se širi u okolni prostor. Promjene u emisijama vodika, kisika i ugljika daju uvid u materijal skriven ispod površine.
3I/ATLAS već je bio jedan od najzanimljivijih objekata posljednjih godina jer pripada maloj skupini potvrđenih međuzvjezdanih posjetitelja. Sada je dobio još rjeđu vrstu opservacije: dvije svemirske letjelice istodobno su ga promatrale s različitih strana i zabilježile kemijski trag materijala nastalog u drugom planetarnom sustavu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
