U petak, 28. kolovoza, Mjesec će ući duboko u Zemljinu sjenu, ali njegov rub neće biti potpuno prekriven. Riječ je o djelomičnoj pomrčini koja će se iz Hrvatske najbolje pratiti pred zoru, nisko iznad zapadnog obzora.
U trenutku najveće faze oko 96,3 posto Mjesečeva diska nalazit će se u unutarnjoj, najtamnijoj sjeni Zemlje, dok će uski rub ostati osvijetljen. Pomrčina će zato biti vrlo izražena, ali neće prijeći u potpunu.
Kada gledati pomrčinu iz Hrvatske
Prvi, teško uočljivi znakovi pomrčine pojavit će se u 03:23, kada Mjesec uđe u Zemljinu polusjenu. Djelomična pomrčina počet će u 04:33, kada unutarnja sjena počne prelaziti preko Mjesečeva diska.
Maksimum će nastupiti oko 06:12 prema hrvatskom ljetnom vremenu. U Zagrebu će Mjesec tada biti manje od pola stupnja iznad zapadnog obzora, a zaći će oko pet minuta poslije. Vremena se među hrvatskim gradovima razlikuju za nekoliko minuta, pa će na nekim lokacijama maksimum biti vrlo blizu zalasku Mjeseca.
Točna vremena za Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Dubrovnik i druge gradove dostupna su na Kozmosovoj stranici Pomrčine vidljive iz Hrvatske. Za promatranje treba pronaći mjesto s potpuno otvorenim pogledom prema zapadu i jugozapadu, bez prepreka koje bi mogle zakloniti Mjesec tik iznad obzora.
Zašto Mjesec tijekom pomrčine može pocrvenjeti
Kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca, njezina sjena pada na Mjesečevu površinu. Kod djelomične pomrčine Mjesec ne prolazi cijelim diskom kroz unutarnju sjenu, pa jedan njegov dio i dalje ostaje izravno osvijetljen Sunčevom svjetlošću.
Zasjenjeni dio ipak ne mora izgledati potpuno crno. Dio Sunčeve svjetlosti prolazi kroz Zemljinu atmosferu prije nego što stigne do Mjeseca. Atmosfera snažnije raspršuje plave valne duljine, dok crveni i narančasti tonovi lakše prolaze kroz dugi sloj zraka. Isti je fizikalni učinak odgovoran za crvenkaste boje izlazaka i zalazaka Sunca.
Zasjenjeni dio Mjeseca zbog toga može poprimiti bakrenu ili narančastu nijansu, dok će osvijetljeni rub ostati znatno svjetliji. U medijima se takav prizor često naziva krvavim Mjesecom, no to nije službeni naziv posebne vrste pomrčine. Boja ovisi i o stanju Zemljine atmosfere.
Zašto se pomrčina ne događa svakog punog Mjeseca
Pomrčina Mjeseca može nastupiti samo u fazi punog Mjeseca, kada se Sunce, Zemlja i Mjesec nađu približno na istoj crti. Ipak, Mjesečeva je orbita nagnuta oko pet stupnjeva u odnosu na ravninu Zemljine putanje oko Sunca. Zbog toga Mjesec tijekom većine punih Mjeseca prolazi malo iznad ili ispod Zemljine sjene.
Pomrčina nastaje tek kada se puni Mjesec nađe blizu jedne od dviju točaka u kojima njegova orbita presijeca tu ravninu. Te se točke nazivaju orbitalnim čvorovima. NASA-ino objašnjenje pomrčina jasno pokazuje zašto pomrčine nisu mjesečna pojava. Osnovne pojmove o Mjesečevim mijenama i pomrčinama možete pronaći i u Kozmosovu pregledu 15 zanimljivosti o Mjesecu.
Ova pomrčina pripada Sarosu 138, nizu pomrčina koje se ponavljaju u razmacima od približno 18 godina, 11 dana i osam sati. Prethodna pomrčina iz istog niza dogodila se 16. kolovoza 2008., a sljedeća će uslijediti 7. rujna 2044. Budući da se svaki put pomiče u odnosu na Zemljinu površinu, pomrčine iz istog niza ne vide se uvijek iz istih krajeva svijeta.
Gdje će pomrčina biti najbolje vidljiva
Cijela pomrčina ili njezine pojedine faze bit će vidljive iz dijelova istočnog Pacifika, obje Amerike, Europe i Afrike. NASA-in prikaz događaja pokazuje da će zapadna Europa i zapadna Afrika imati dobar pogled na najizraženiju fazu. U Hrvatskoj će se pomrčina odvijati nisko nad zapadnim obzorom, a Mjesec će zaći prije završetka događaja.
Za promatranje nisu potrebne posebne naočale. Za razliku od pomrčine Sunca, pomrčina Mjeseca sigurna je za gledanje golim okom, a dalekozor ili teleskop mogu dodatno istaknuti boju i rub Zemljine sjene. NASA-ine upute za promatranje pomrčina potvrđuju da zaštita za oči nije potrebna.
Na mjesto promatranja najbolje je stići nekoliko minuta prije početka djelomične faze. Tako ćete imati vremena pronaći Mjesec i pripremiti se za kratki prozor promatranja pred njegov zalazak. U Hrvatskoj će vedro nebo i otvoren zapadni obzor biti važniji od optičke opreme.
Ista geometrija objašnjava i zašto su potpune pomrčine Sunca uopće moguće. O toj neobičnoj podudarnosti prividnih veličina Sunca i Mjeseca više smo pisali u Kozmosovu tekstu na tu temu.
