Komete definiramo kao mala tijela koja se kreću oko Sunca i koji su u značajnom postotku sačinjeni od volatilnih ledova, tj. zaleđenih čestica elemenata koji imaju vrlo niske točke tališta (obično 100 K, tj. -163 °C). Trenutni broj poznatih kometa u Sunčevom sustavu je 3743 i premda znamo o njima izrazito puno, ne znamo ni približno onoliko koliko bismo voljeli znati. U nastavku slijedi 15 zanimljivosti o tim ‘prljavim snježnim grudama’, kako ih NASA voli zvati.
Jako su mali, a opet veliki
U odnosu na planete našeg sustava, kometi su vrlo mali—no to ne znači da su nužno mali i iz naše perspektive, jer neki od njih mogu biti i veličine prosječnog grada. Promjer im je obično negdje između 750 metara i 20 kilometara, dakle prosječno oko 10 kilometara. Kada pričamo o ‘veličini’ kometa, valja naglasiti, pričamo o veličini njegove tvrde jezgre, i u to se ne uklapaju debeli slojevi plinova i pare koji ga okružuju.
Rep od prašine
Svi kometi imaju svoj ‘rep’—i to ne jedan nego dva. Kako se komet približava Suncu, ledena jezgra kometa se topi i komet iza sebe ostavlja rep od prašine koja je prethodno bila zarobljena u ledu. Taj rep može biti dugačak i nekoliko desetaka milijuna kilometara, iako uglavnom ne vidimo njegovu punu veličinu zbog sve manje i manje koncentracije prašine na udaljenosti od kometa.
Ionski rep
No uz taj ‘običan’ rep, postoji i odvojeni ionski rep, odnosno rep koji nastaje kada sunčevo ultraljubičasto zračenje ionizira novonastale plinove oko jezgre kometa i kada ih solarni vjetrovi počnu odbijati od sebe, zbog čega oni počnu zaostajati za kometom. Gotovo uvijek su usmjereni u smjeru točno suprotnom od Sunca i svjetlucaju blago plavkastom bojom zbog prisutnosti iona ugljikovog monoksida (CO+).
Koma kometa
Iako jedan dio prašine i plinova komet ostavi iza sebe u obliku repova, jedan dio ostane u njegovoj blizini kao ovojnica oko jezgre koju zovemo komom kometa. Ona je kuglastog oblika, i veličine je jedne do deset Zemaljskih kugli. Koma zapravo služi kao svojevrsna atmosfera kometa—ona ga štiti od raznih vanjskih utjecaja.
Nepravilni oblik
Za razliku od planeta, koji su uvijek više-manje sferičnog oblika, kometi odnosno njihove jezgre često su vrlo nepravilnog oblika, i najduža dimenzionalna mjera im je često duplo duža od najkraće. Na primjer, Halleyjev komet dimenzija je 7,65 puta 3,6 puta 3,61 kilometara. To je rezultat upravo njihove male veličine, tj. nedostatka jačeg gravitacijskog utjecaja koji bi ih ‘izravnao’, kao što je slučaj s planetima.
Putanja
Glavna odrednica kometa po kojoj ih razlikujemo od asteroida je njihova putanja oko Sunca. Naime, asteroidi su kameni objekti koji plutaju po Sunčevom sustavu sve dok ih ne uhvati gravitacijsko polje nekog većeg tijela, dok kometi imaju svoju orbitu koja može trajati i stotinama godina. Te orbite obično imaju vrlo velike ekscentricitete, odnosno vrlo su eliptičnog oblika, i otklonjene su u odnosu na ekliptiku i do 40 stupnjeva—puno više od objekata iz glavnog planetoidnog pojasa.
Podjela kometa
S obzirom na veličinu njegove orbite, tj. period koji mu je potreban da napravi puni krug oko sunca, svaki komet spada u jednu od dvije kategorije: kratkoperiodični i dugoperiodični kometi. Kometi koji imaju kraće periode obilaska oko Sunca (manje od 200 godina) obično dolaze iz zone koju zovemo raspršenim diskom, i ti kometi zovu se kratkoperiodični. S druge strane, oni s periodima dužima od 200 godina zovu se dugoperiodični, i vjerujemo da dolaze iz teoretske zone Sunčevog sustava koja se zove Oortov oblak. Kratkoperiodični kometi opet se mogu podijeliti na dvije podskupine: komete Jupiterove obitelji (periodi manji od 20 god.) i komete Halleyjeve vrste (periodi 20-200 godina).
Raspršeni disk
Do 1990-ih mislili smo da kratkoperiodični kometi dolaze iz Kuiperovog pojasa, no istraživanja su onda dovela do zaključka da su objekti Kuiperovog pojasa previše stabilni da bi od njih nastajali kometi. Izvor većine tih kometa zapravo je tzv. raspršeni disk: regija ispunjena malim zaleđenim tijelima s vrlo ekscentričnim orbitama. Za razliku od tijela u Kuiperovom pojasu (koji se zapravo djelomično preklapa s unutarnjim slojevima raspršenog diska), tijela u raspršenom disku podložna su gravitacijskom utjecaju vanjskih planeta poput Neptuna i Saturna koji ih privuku sebi i pretvore u aktivne komete. Objekti raspršenog diska i Kuiperovog pojasa, zajedno s raznim planetoidima, tvore tzv. transneptunske objekte.
Oortov oblak
Za dugoperiodične komete nismo toliko sigurni od kuda dolaze. Neki od njih sigurno dolaze iz raspršenog diska i iz Kuiperovog pojasa, no u isto vrijeme i pretpostavljamo da mnogi od njih, ako ne i svi, dolaze iz Oortovog oblaka, nazvanog po Nizozemskom astronomu Janu Oortu. Iako ga još nismo zapravo uočili, Oort pretpostavlja da se oblak tamo nalazi jer u suprotnom toliko ogromne orbite kometa ne bi trebale biti moguće. Ako postoji, radi se o puno većem i puno udaljenijem mjestu od Kuiperovog pojasa i raspršenog diska: na udaljenosti od 2000 do 200 000 AJ (0,03 do 3,2 svjetlosne godine) od Sunca.
Misije na komete
Zadnjih nekoliko desetljeća aktivno šaljemo letjelice na komete. Prva letjelica koja se približila nekom planetu bila je NASA-ina letjelica ICE 1978. g., a prvi put da smo sletjeli na, ili točnije udarili u jezgru kometa bilo je u sklopu NASA-ine misije Deep Impact 4.7.2005. g. Istraživanje kometa popelo se na novu razinu 2014. g. ulaskom ESA-ine letjelice Rosetta u orbitu oko kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko, i slijetanjem letjelice Philae na njegovu jezgru.
Imena kometa
Komete obično nazivamo prema ljudima koji su iz otkrili. Na primjer, Halleyjev komet nazvan je po engleskom astronomu Edmundu Halleyju, koji je 1705. godine prvi shvatio da je misteriozni objekt kojeg se periodički primjećuje na nebu još od 3. st. p.n.e. zapravo jedan te isti komet. Isto tako, Shoemaker-Levy 9 zove se tako jer je to deveti kratkoperiodični komet kojeg su otkrili Eugene i Carolyn Shoemaker i David Levy. Ako komet otkrije neka letjelica, u ime kometa obično je uključeno ime misije, npr. SOHO ili WISE.
Povijest promatranja kometa
Neovisno o Halleyju, komete promatramo već tisućama godina. Njihov naziv čak dolazi iz grčkog kometes, što znači ‘glava s dugom kosom’, i što prilično točno opisuje izgled njegove jezgre koju prate repovi. Ipak, Aristotel je mislio da su kometi samo užareni komadi zemlje koji se zapale u nižoj atmosferi, i to je objašnjenje stajalo sve do kraja srednjeg vijeka. Tek su napori ljudi kao što su Tycho Brahe, Kepler, Newton i Halley otkrili pravu prirodu kometa.
Halleyjev komet
Vjerojatno najpoznatiji komet na našem nebu je Halleyjev komet. Njegov period obilaska iznosi u prosjeku 76 godina (mijenja se između 74 i 79 godina), i zadnji put je prošao pokraj Zemlje 1986. godine. Očekujemo njegov povratak tek sredinom 2061. Radi se o jedinom kratkoperiodičnom komet koji je na nebu redovno vidljiv ljudskim okom. Istraživanjem povijesnih spisa zaključili smo da je komet vjerojatno prvi put uočen (iako, kao što je spomenuto, ljudi nisu bili svjesni da se radi o kometu) već 239. pr. Kr u Kini. Neki istraživači rekli bi da je viđen još ranije: 466. pr. Kr u antičkoj Grčkoj.
Značajni kometi
Osim Halleyja, postoji nekoliko drugih značajnih kometa koje smo redovno promatrali ili koje još uvijek promatramo na nebu. Tu je na primjer Shoemaker Levy-9 koji se raspao na 21 komad pod pritiskom Jupiterove gravitacije i zabio se u njegovu površinu 1992. Ili, spomenimo Hale-Bopp, ogroman dugoperiodični komet promjera jezgre 40 km i perioda dugog 2500 godina, koji je prošao pokraj Zemlje 1997., iako je bio vidljiv golim okom već 1995. kada je prolazio pokraj Jupitera. Drugi poznati kometi su Hyakutake, Borrelly, Encke i Swift-Tuttle.
Perzeidi
Perzeidi, poznati u narodu kao Suze svetog Lovre, kiša je meteora koja je vidljiva na nebu u drugoj polovici kolovoza svake godine. Meteori koji padaju na Zemlju u tom periodu zapravo su krhotine koje su se odvojile od kometa Swift-Tuttle, kometa s periodom od 133 godine koji je zadnji put prošao kraj Zemlje 1992.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Choi, Charles Q. i Daisy Dobrijevic. „Comets: Facts about the ‘dirty snowballs’ of space“. Space.com, 2021. https://www.space.com/comets.html (26.2.2022.).
„comet“. Britannica, 2021. https://www.britannica.com/science/comet-astronomy (26.2.2022.).
Howell, Elizabeth. „Halley’s Comet: Facts about history’s most famous comet“. Space.com, 2022. https://www.space.com/19878-halleys-comet.html (26.2.2022.).
Madaan, Sonia. „30+ Interesting and Breathtaking Facts About Comets“. EarthEclipse, 2019. https://eartheclipse.com/space/facts-about-comets.html (26.2.2022.).
Pickrell, John. „Top 10: Comets“. NewScientist, 2006. https://www.newscientist.com/article/dn9975-top-10-comets/ (26.2.2022.).
Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.
