kozmos.hr
Jeste li znali?

15 neobičnih ali zanimljivih objekata Sunčevog sustava

Hiperion.
objavljeno

Objekti koje najčešće promatramo u Sunčevom sustavu su planeti, njihovi mjeseci, i Sunce. No Sunčev sustav je puno više od toga. U njemu se nalaze deseci, pa čak i stotine neobičnih objekata koji su integralni dijelovi načina na koji sustav funkcionira, i ovdje donosimo neke od njih.

Asteroidni pojas

Asteroidni pojas, također poznat kao glavni planetoidni pojas, nalazi se između Marsa i Jupitera (i time dijeli Sunčev sustav na ‘unutarnji’ i ‘vanjski’) i sadrži stotine tisuća asteroida. Ne samo to, nego svakih mjesec dana u prosjeku otkrijemo 5000 novih. Bez obzira na njihov broj, njihova ukupna masa je samo oko 4% Mjesečeve. Ti asteroidi uglavnom su nastali kada i Sunčev sustav (prije 4,5 milijardi godina), tj. ostali su neiskorišteni u formiranju planeta.

Asteroidni pojas.
Objekti asteroidnog pojasa. Izvor: NASA.

Asteroidi bliski Zemlji

Osim asteroida iz pojasa, valja zamijetiti i oko 4500 asteroida koji se nalaze u blizini Zemljine orbite. Više od 500 tih asteroida ima promjer veći od jednog kilometra, i zbog toga astronomi kontinuirano prate njihova kretanja te računaju vjerojatnost njihova sudara sa Zemljom. Vjerojatnost udara asteroida i drugih objekta bliskih Zemlji (engl. Near-Earth Objects) klasificira se po tzv. Turinskoj ljestvici.

Kuiperov pojas

Uz asteroide, postoje i kometi, koji za razliku od asteroida imaju svoju putanju oko Sunca. Kometi koji imaju kraće periode obilaska oko Sunca (manje od 200 godina) obično dolaze iz zone koju zovemo Kuiperovim pojasom, i ti kometi zovu se kratkoperiodičnim kometima. Kuiperov se pojas proteže od Neptunove orbite (na oko 30 astronomskih jedinica) do otprilike 50 AJ, tj. 7,5 milijardi kilometara. Uz komete, u njemu se nalazi i nešto asteroida te nekoliko patuljastih planeta.

Kuiperov pojas
Poznati objketi u Kuiperovom pojasu, veličina skale u astronomskim jedinicama (AJ). Izvor: NASA.

Halleyjev komet

Vjerojatno najpoznatiji od tih kometa je Halleyjev komet čiji period obilaska iznosi u prosjeku 76 godina (mijenja se između 74 i 79 godina). Nazvan je po Engleskom astronomu Edmundu Halleyju, koji je 1705. godine prvi shvatio da je misteriozni objekt kojeg se periodički primjećuje na nebu još od 3. st. p.n.e. zapravo jedan te isti komet. Halleyjev komet zadnji je put prošao pokraj Zemlje 1986. i očekuje se opet tek sredinom 2061. To je jedini kratkoperiodični komet koji je na nebu redovno vidljiv ljudskim okom.

Oortov oblak

Pretpostavljamo da dugoperiodični kometi, oni s periodima dužima od 200 godina, obično dolaze iz teoretske zone Sunčevog sustava koja se zove Oortov oblak, prema Nizozemskom astronomu Janu Oortu. Iako ga još nismo zapravo uočili, Oort pretpostavlja da se tamo nalazi jer u suprotnom toliko ogromne orbite kometa ne bi trebale biti moguće. Ako postoji, radi se o puno većem i puno udaljenijem mjestu od Kuiperovog pojasa: na udaljenosti od 2000 do 200 000 AJ (0,03 do 3,2 svjetlosne godine) od Sunca.

Pluton

Do 1930. vjerovalo se da se u Sunčevom sustavu nalazi osam planeta. To se promijenilo 1930. kada je otkriven Pluton. Taj sitan planet, promjera samo oko 2,4 tisuće kilometara (19% Zemljinog), svrstavao se u planete sve do 2005. kada je otkriven novi transneptunski objekt, Eris, koji je puno masivniji od Plutona. Astronomi su imali dvije opcije: uvrstiti Eris u postojeće planete, ili degradirati Pluton u patuljaste planete, što se i dogodilo.

Hiperion – ‘svemirska spužva’

Ovaj Saturnov mjesec nepravilnog je oblika, odnosno nije sferičnog oblika, i vjerojatno je nekada bio dio većeg mjeseca koji je uništen u procesu formacije Sunčevog sustava. Vrlo je male gustoće, ispunjen je ledom i najzanimljivije od svega, površina mu je puna rupa zbog kojih izgleda poput kakve spužve.

Hiperion.
Saturnov mjesec Hiperion. Izvor: NASA.

Pan – prstenasti mjesec

Još jedan zanimljiv Saturnov mjesec je Pan. Spazila ga je letjelica Voyager 2 1981. godine dok je slikala Saturnove prstene, i on se odmah pokazao zanimljivim zbog kamenog prstena na svom obrubu. Promjera je 28 kilometara, kruži oko Saturna kroz unutarnji prsten, i zbog njegove gravitacije u tom prstenu nastaju prugaste nakupine kamenja, odnosno ‘valovi’.

Saturnov mjesec Pan.
Saturnov mjesec Pan. Izvor: NASA.

Velika crvena pjega

Na površini najvećeg planeta u našem sustavu, Jupitera, nalazi se njegova ogromna pjega i ona je tamo već najmanje 300 godina. Jupiter je plinski div stvoren uglavnom od vodika i helija, a ono što vidimo na površini su debele nakupine oblaka koje se miješaju i izvrću. Još nam nije u potpunosti poznato zašto je nastala poznata pjega, no znamo da se radi o oluji čiji su vrhovi oblaka udaljeniji od centra planeta nego ostali oblaci. Nadalje, pjega se polako smanjuje: 1979., kada ju je snimio Voyager 1, imala je promjer 23,3 tisuće kilometara, a 2013. on se smanjio na otprilike 16,5 tisuća kilometara.

Saturnov heksagon

Kada su 1988. znanstvenici pregledavali snimke koje su poslale letjelice Voyager ’80. i ’81., uočili su na površini Saturna oluju relativno sličnu Jupiterovoj, samo u obliku heksagona, tj. šesterokuta. Oluja je široka 32 tisuće kilometara i duboka je 100 kilometara. Isto kao i sa Velikom crvenom pjegom, znanstvenici nisu sigurni zašto se ona točno formirala, a niti zašto je šesterokutnog oblika.

Saturnov heksagon.
Slika Saturnovog heksagona (lijevo) i njegova infracrvena slika (desno). Izvor: NASA.

Najveći vulkan Sunčevog sustava

Iako je Mars danas vrlo miran planet, znamo da u prošlosti nije bilo tako zbog konstantnih erupcija ogromnih vulkana. To vrijedi i za Olympus Mons, najveći vulkan ikada otkriven u Sunčevom sustavu. Širok je 602 kilometra i visok 25 kilometara, što je tri puta više od Mount Everesta. Vulkani na Marsu imali su priliku biti toliko veliki zbog slabije gravitacije na tom planetu nego na Zemlji.

Olympus Mons
Marsov vulkan Olympus Mons. Snimka s letjelice Viking 1. Izvor: NASA.

Najveći kanjon Sunčevog sustava

Uz najveći vulkan, na Marsu se nalazi i najveći kanjon Sunčevog sustava. Valles Marineris proteže se preko 4000 kilometara Marsove površine, što znači da je 10 puta veći od našeg Grand Canyona. Zbog manjka tektonske aktivnosti na površini planeta ne znamo kako je došlo do formacije takvog kanjona, no jedna teorija pretpostavlja da su u prošlosti snažne vulkanske erupcije na drugom kraju planeta savili cijelu planetsku koru.

Io i njegovi vulkani

Za razliku od površine Marsa, ili površne našeg Mjeseca, površina Jupiterovog planeta Ia iznimno je vulkanski aktivna. Na njemu se nalazi stotine vulkana i smatramo ga najaktivnijim mjesecom u Sunčevom sustavu, a neki od njih redovno šikljaju vatru i plinove i do 400 kilometara uvis. Do takvih erupcija dolazi zbog Jupiterovog iznimno velikog gravitacijskog utjecaja koji generira u Iu dovoljno energije za snažne erupcije.

Io
Jupiterov mjesec Io. Izvor: NASA.

Haumea

Haumea, nazvan po havajskoj božici rođenja, patuljasti je planet koji se nalazi odmah iza Neptuna. S promjerom od 1400 km, to je treći najveći transneptunski objekt (odmah iza Eris i Plutona), a specifičan je po svom iznimno jajastom obliku. Takvog je oblika zbog visoke brzine rotacije—Haumea se okrene sama oko sebe u samo 4 sata. Oko nje orbitiraju dva još sitnija prirodna satelita, a 2017. otkriven je i prsten oko nje (prvi prsten oko bilo kojeg transneptunskog objekta).

Haumea
Patuljasti planet Haumea. Izvor: Caltech.

Što je to Planet 9?

Transneptunski objekti, poput patuljastih planeta ili kometa, u pravilu imaju vrlo čudne putanje oko Sunca. Njihova središta nisu u Suncu, izdužene su u ekstremne elipse, nalaze se pod kutom u odnosu na ekliptiku (ravninu na kojoj se nalaze orbite planeta), itd. Astronomi već desetljećima pokušavaju shvatiti zašto dolazi do svih tih pojava, i jedna od glavnih teorija kaže da je tako jer postoji još jedan planet u Sunčevom sustavu kojeg još nismo otkrili—Planet 9—čiji gravitacijski utjecaji remete putanje transneptunskih objekata.


 

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

Godfrey, Amy. „20 of the most amazing moons in the Solar System“. BBC Science Focus Magazine, https://www.sciencefocus.com/space/the-solar-systems-top-20-moons-ranked-why-because-we-can/ (13.2.2022.).

Howell, Elizabeth. „25 Weirdest Facts About the Solar System“. Space.com, https://www.space.com/35695-weirdest-solar-system-facts.html (13.2.2022.).

„Oort Cloud“. NASA Science, https://solarsystem.nasa.gov/solar-system/oort-cloud/overview/ (13.2.2022.).

„Pan“. NASA Science, https://solarsystem.nasa.gov/moons/saturn-moons/pan/in-depth/ (13.2.2022.).

Rowan-Robinson, Michael. „A search for Planet 9 in the IRAS dana“. Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, 510(3), str. 3716-3726. https://arxiv.org/abs/2111.03831 (13.2.2022.).

Thompson, Andrea. „The Weirdest Object in the Solar System?“. Space.com, https://www.space.com/6873-weirdest-object-solar-system.html (13.2.2022.).

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.