Neki znanstvenici su čak predložili kombiniranje ljudskog DNK sa njihovim, kako bi poboljšali naše šanse preživljanja u ekstremnim uvjetima.
Dugoživci(eng. Tardigrades) potpuno opravdavaju svoj naziv. Ova sićušni organizmi, od kojih se većina nemože vidjeti golim okom, mogu prijeći duljinu od maksimaln 2-3 milimetra po minuti. Njihovo preživljavanje može se svesti na rečenicu “Što tiše voziš, dalje ćeš stići”. Kolkvijalni naziv za njih je još i “maleni vodeni medvjedi”, imaju nevjerojatnu mogućnost preživljavanja. Podnose ekstremne temperature, te visoke razine radijacije, te čak mogu preživjeti i u svemiru.
1.Dugoživci su poznati po svojoj nevjerojatnoj vještini preživljavanja- raspodjeljeni su širom svijeta, te za mjesto obitavanja preferiraju tla i mahovine, no pronaći ih se može kako u oceanskim dubinama, tako i na vrhovia planina.
2. Otkriveni su krajem 18. stoljeća. Od tada, katalogizirano je više od 1000 vrsta dugoživaca, te se njihov broj stalno povećava. Nove vrste pronalaze se relativno često, ponekad da dosta neobičnim mjestima, primjerice u prašini koja se nalazi uz prometnice.
3. Maleni vodeni medvjedi izgledaju pomalo komično: glava koja se sastoji od segmenata tijela i četiri para nogu, a završava u četiri ili osam kandži ili pločicama za pričvršćivanje. Otvaranje usta izgleda poput usisne čaše, a u njemu se nalaze dva oštra stila. Pomoću njih, dugoživci probijaju stijenke biljnih stanica ili pokrivače malih beskičmenjaka kojima se hrane.
https://kozmos.hr/nova-studija-tvrdi-da-na-marsu-postoje-organizmi-slicni-gljivicama/
4. Na mjestima na kojima nema velike količine vlage, dugoživci gube čak do 98 posto vode, koja je sastavni dio njihova organizma, te padaju u stanje anhidrobioze u kojem mogu ostati nekoliko godina.
5. U ovakvom stanju, neko kratko vrijeme mogu izdržati temperature koje se kreću od apsolutne nule do 100 stupnjeva C, tlakove od praktički 0 do 600 megapaskala (oko 6000 više od atmosferskog pritiska), te ionizirajuću radijaciju od 5000 greja( tisuću puta više nego što je smrtonosna doza za većinu životinja i ljudi).
3D slika dugoživca, jedine životinje koja može preživjeti u svemiru.
Izvor: NPS/Diane Nelson pic.twitter.com/ro6Rtm1IZJ— Kozmos.hr (@KozmosHr) May 14, 2021
6. Nadalje, dugoživci su sposobni preživjeti u organskim otapalia, pod utjecajem toksičnih plinova, te čak i u svemiru. Kada se postignu povoljni uvjeti, dugoživci se brzo “probude” iz takvog stanja, te postignu mogućnost reprodukcije. U isto vrijeme, većinom su nepoznati razlozi takve prilagodljivosti preživljavanja.
7. Znanstvenici tek počinju shvaćati kako ove životinje postižu takvu izdržljivost. Primjerice, studije su pokazale kako vrsta Ramazzottius varieornatus štiti svoj genom od utjecaja radijacije koristeći Dsup protein, koji tvori stabilne kompleksne strukture DNA.
8. Prije nekoliko godina, činilo se da se znanstvenici približavaju odgovoru ovakve nevjerojatne mogućnosti preživljavanja. Rasprava je išla u smjeru da su dugoživci “posudili” 17 posto svojeg genoma tijekom evolucije od drugih organizama, uključujući i ektremofilne bakterije.
Kasnije studije opovrgule su ovakve teze, jer je otkriveno da je samo oko 1.2 posto genoma uzeto od drugih organizama, što znači da su dugoživci sami pronašli način kako se prilagoditi ektremnim uvjetima.
9. Još tamo 2007 godine, švedski znanstvenici poslali su doživce u nisku orbitu, gdje su oni uspjeli preživjeti unatoč stanju vakuuma i visokim razinama radijacije.
10. Prije dvije godine, američki su genetičari predložili su križanje ljudskog DNK-a sa onim dugoživaca, kako bi genetskim inženjeringom poboljšali zdravstvene uvjete budućih astronauta koji će biti poslani na Mars. Ovo bi im moglo pomoći kod prilagođavanja Marsovskim uvjetima, ili uvjetima nekog planeta sličnog Zemlji.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• Bradford, A. (2017, July 14). Facts about tardigrades.
• Carleton.edu. (2021, May 12). Tardigrades.
• Gohd, C. (2019, November 07). Can we genetically engineer humans to Survive missions to Mars?
• Jönsson, K. (n.d.). Tardigrades survive exposure to space in low Earth orbit.
