Svemirski teleskop James Webb prvi je put snimio Maglicu Heliks u razlučivosti koja jasno pokazuje kako umiruća zvijezda odbacuje svoje vanjske slojeve u završnoj fazi evolucije. Nova infracrvena slika prikazuje detaljnu strukturu plina i prašine nastale dok se zvijezda pretvara u bijelog patuljka. Ovakav pogled daje izravniji uvid u procese koji određuju sudbinu zvijezda sličnih Suncu i materijal od kojeg će nastajati buduće generacije zvijezda i planeta.
Na snimci dobivenoj instrumentom NIRCam (Near-Infrared Camera) jasno se vide stupovi nalik kometima s dugim repovima koji prate rub unutarnjeg dijela šireće plinske strukture. Brzi, iznimno vrući plinski vjetrovi iz središta sudaraju se sa sporijim i hladnijim slojevima prašine i plina izbačenima ranije u životu zvijezde. Upravo ti sudari oblikuju jednu od najupečatljivijih struktura u ovoj planetarnoj maglici.
Dva stoljeća promatranja
Maglica Heliks bila je meta brojnih promatranja gotovo dva stoljeća, otkako je otkrivena. Promatrali su je i zemaljski i svemirski opservatoriji, no Webbov pogled u bliskom infracrvenom području izdvaja sitne čvorove plina koji su na ranijim snimkama bili slabije izraženi. U odnosu na ranije snimke svemirskog teleskopa Hubble, Webbov prikaz donosi izraženije i oštrije strukture plina.
Povećana razlučivost dodatno nadilazi mogućnosti umirovljenog svemirskog teleskopa Spitzer, čije su snimke bile manje oštre. Webbova slika pritom jasno pokazuje prijelaz između najtoplijeg i najhladnijeg plina dok se ljuska širi od središta maglice. Taj prijelaz ranije je bio tek naznačen.
Boje, temperatura i kemija plina
U samom središtu Maglice Heliks nalazi se blještavi bijeli patuljak, ostatak jezgre umiruće zvijezde, koji je izvan kadra Webbove slike. Njegovo snažno zračenje osvjetljava okolni plin i stvara složenu raspodjelu temperature i kemijskog sastava. Najbliže središtu nalazi se vrući ionizirani plin, dok se dalje prema van pojavljuje hladniji molekularni vodik.
Na Webbovoj slici boje izravno označavaju te razlike. Plavkasti tonovi prate najtopliji plin pobuđen intenzivnim ultraljubičastim zračenjem bijelog patuljka. Žuta područja označavaju zone u kojima se atomi vodika povezuju u molekule, dok crvenkaste nijanse na rubovima prikazuju najhladniji materijal, ondje gdje se plin prorjeđuje i počinje stvaranje prašine.
Ranija promatranja teleskopom Spitzer upućivala su na mogućnost nastanka složenijih molekula, ali tek Webbova razlučivost jasno pokazuje kako se one formiraju u zaštićenim džepovima unutar oblaka prašine. Na snimci se ti procesi prepoznaju kao tamna područja usred sjajnih narančastih i crvenih struktura.
Maglica Heliks nalazi se oko 650 svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Vodenjaka. Zbog relativne blizine i prepoznatljivog izgleda, često uspoređivanog s “Sauronovim okom”, ostaje jedna od najpopularnijih meta i među promatračima neba i među profesionalnim astronomima
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
