Arheološki tim u Iraku otkrio je jedinstvene blizanačke hramove, slojevite jedan na drugome. Noviji, helenistički hram, datiran u četvrto stoljeće prije nove ere, možda krije veze s Aleksandrom Velikim. U hramu je pronađena opeka s utisnutim aramejskim i grčkim natpisom koji spominje “darovatelja dvojice braće” – aluziju koja se moguće odnosi na makedonskog vladara, poznatog po svojim osvajanjima tijekom trinaestogodišnje vladavine od 336. do 323. godine prije Krista.
Istraživači iz Britanskog muzeja u Londonu, radeći na iskopinama u Girsu, nekoć značajnom sumerskom gradu, danas poznatom kao Tello na jugoistoku Iraka, naišli su na stariji hram. Ova istraživanja su dio šireg projekta “Girsu” koji ima za cilj dublje razumijevanje složene povijesti ovog područja.
Otkriće starijeg, sumerskog hrama, zakopanog na istoj točki gdje se nalazi i novija građevina, posvećene Herkulu te njegovom sumerskom pandanu, božanstvu Ningirsu (poznatom i kao Ninurta), nije slučajno. Sebastien Rey, arheolog i kustos odjela za drevnu Mezopotamiju Britanskog muzeja, koji je predvodio iskopavanje, ističe da ovo mjesto ima izuzetnu važnost za narode Mezopotamije.
Povezano s tim je i nedavno otkriće statue Aleksandra Velikog iz 2. stoljeća s karakterističnom frizurom lavlje grive u Turskoj, što dodatno ukazuje na širok doseg njegovog utjecaja.
Rey napominje da su stanovnici Babila u četvrtom stoljeću prije nove ere imali izuzetno poznavanje svoje prošlosti, što dokazuje kontinuitet sumerskog naslijeđa koje je bilo živo i u to doba.
Tijekom istraživanja dvostrukog hramskog kompleksa, otkrivena je srebrna drahmu, drevni grčki novac, skriven ispod oltara ili svetišta. Otkriće opeke s natpisom o dvojici braće dodatno je zaintrigiralo istraživače, posebice zbog spomena enigmatičnog babilonskog imena napisanog na grčkom i aramejskom – “Adadnadinakhe”, što znači “Adad, darovatelj braće”. Ovaj natpis simbolizira Zeusa, često prikazivanog orlom i munjom, i upućuje na direktnu vezu s kultom Aleksandra Velikog.
Nadalje, dokazi upućuju na to da je Aleksandar možda imao priliku posjetiti ovo mjesto, bilo tijekom boravka u Babilonu ili na putu prema Susi. Nakon osvajanja Babilona, mogućnost kontrole nad regionalnim bogatstvom omogućila je kovanje novčića, što ukazuje na značajnu ekonomsku i kulturnu razmjenu.
Istraživači su, osim artefakata, pronašli i predmete koji se obično nude nakon bitaka, uključujući glinene figurice vojnika. Ove figurice, koje dolaze iz različitih dijelova helenističkog svijeta, vjerojatno su donijeli posjetitelji hrama, a neki od njih prikazuju makedonske konjanike, dodatno naglašavajući povezanost s Aleksandrom Velikim.
Ovo otkriće ne samo da rasvjetljava povijesne veze između različitih civilizacija već i potiče daljnja istraživanja koja će pružiti dublji uvid u povijesnu dinamiku regije. Sebastien Rey zaključuje da ovi nalazi potencijalno ukazuju na Aleksandrovu izravnu ulogu u ponovnom uspostavljanju hrama te na inkluziju memorijala posvećenog ovom slavnom vladaru nakon njegove prerane smrti.
*Predstavljena slika je umjetnički prikaz.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
