Arheolozi su u neolitičkom naselju Atici-Spomenik kraj Dojranskog jezera u Sjevernoj Makedoniji pronašli dva neobična keramička predmeta stara oko 8.000 godina. Pronađeni su u zgradi s glinenim strukturama koje su vjerojatno služile za skladištenje i obradu hrane, posebno žitarica.
Predmeti su zato otvorili pitanje jesu li, osim praktične namjene prostora, imali i simboličnu ulogu. Istraživači ne tvrde da je riječ o potvrđenim “čuvarima žita”, ali njihov položaj i oblik otvaraju mogućnost da su bili povezani s plodnošću, obiljem ili zaštitom zaliha.
Naselje uz Dojransko jezero
Lokalitet Atici-Spomenik nalazi se blizu sela Crničani, u južnom dijelu Sjeverne Makedonije. Smješten je u području Dojranske kotline, na pravcu koji je povezivao egejski prostor s dolinama Vardara i Strume.
Arheolozi su lokalitet prvi put zabilježili tijekom terenskih pregleda 1974. godine, a zaštitna istraživanja provedena su 1988. Iskopavanja su posljednjih godina obnovljena nakon što su geomagnetska mjerenja otkrila građevine skrivene ispod površine tla.
Najnovija kampanja usmjerena je na raspored neolitičke kuće i njezine unutarnje sadržaje. U građevini su pronađene pravokutne i kružne glinene instalacije. Prema podacima Nacionalnog arheološkog muzeja u Skoplju, takve su strukture mogle služiti za čuvanje i obradu žitarica.
Dva predmeta neobičnog oblika
Jedan je keramički predmet ukrašen valovitim, trokutastim i zmijolikim motivima. Drugi ima tijelo na nogama, izduženi vrat i glavu koja bi mogla prikazivati kozu. Zbog takvog oblika podsjeća na malu keramičku figuru ili stol.
Slični predmeti poznati su s drugih neolitičkih nalazišta na Balkanu. Arheolozi slične predmete ponekad opisuju kao oltare sa životinjskim obilježjima ili kultne stolove, no njihova se namjena razlikuje od lokaliteta do lokaliteta. Moguće je da su služili za priloge, obrede ili označavanje prostora, ali za Atici-Spomenik zasad nema dovoljno dokaza za konačan zaključak.
Činjenica da su predmeti pronađeni uz strukture povezane sa žitaricama važna je upravo zbog tog opreza. Za prve zemljoradničke zajednice zalihe žita nisu bile samo hrana za svakodnevni život. One su osiguravale preživljavanje tijekom razdoblja oskudice, ali i sjeme za sljedeću sjetvu. Zato su skladištenje i obrada hrane mogli imati i društveno ili obredno značenje.
Praktičan prostor s mogućom simboličnom ulogom
Istraživači kao usporedbu navode lokalitet Vrbjanska Čuka u Pelagonijskoj kotlini. Ondje je pronađena velika glinena instalacija duga približno četiri metra. Isprva se tumačila kao svetišni element, a poslije kao moguća spremnica za žitarice s odjeljcima za njihovo skladištenje i obradu.
Usporedba ne dokazuje da su stanovnici dvaju naselja koristili iste predmete ili slijedili iste običaje. Pokazuje, međutim, da se praktična poljoprivredna djelatnost u neolitičkim zajednicama mogla odvijati u istom prostoru kao i simboličke radnje.
Sličan se obrazac pojavljuje i na drugim nalazištima iz tog razdoblja. Kao što pokazuju istraživanja ranih glinenih ukrasa, neolitičke zajednice nisu glinu koristile samo za posuđe i spremnike, nego i za predmete kojima su pridavale društveno ili obredno značenje. Jedno ranije istraživanje glinenih ukrasa iz Levanta također je pokazalo koliko takvi mali predmeti mogu otkriti o svakodnevnom životu i simboličkom svijetu prapovijesnih ljudi.
Za sada se zato ne može reći da su pronađene figure doista “čuvale” žito. Sigurno je tek da su stanovnici Atici-Spomenika prije otprilike 8.000 godina organizirali prostor za obradu i čuvanje hrane te da su u njemu koristili predmete čija namjena još nije potpuno razjašnjena.
Izvori: Arkeonews i UMNO, uz podatke Nacionalnog arheološkog muzeja u Skoplju.
