Život na Zemlji u više je navrata mogao potpuno i zauvijek nestati, pa se postavlja pitanje prijeti li nam u budućnosti izumiranje?
Život u svemiru
Život kakav poznajemo trenutno postoji isključivo na našem planetu. Desetljećima smo pretraživali svemir tražeći dokaze o drugim oblicima života, no do sada nismo ništa otkrili. To ne znači da u svemiru nema života osim na Zemlji, no još uvijek smo u povojima što se tiče istraživanja svemira.
Naime, tek trebamo u potpunosti istražiti Sunčev sustav i vidjeti jesu li neki planeti i mjeseci osim Zemlje pogodni za život. Postoji nekoliko mjesta u Sunčevom sustavu gdje bismo mogli pronaći jednostavnije oblike života, a jedno od najzanimljivijih mjesta za potragu za životom su Saturnovi i Jupiterovi mjeseci. Točnije, Encelad, ili čak Titan, mogli bi biti dom primitivnim organizmima.
Mars je još jedno mjesto gdje je život mogao nastati. Prema onome što znamo o Crvenom planetu život kakav poznajemo vjerojatno je postojao na Marsu mnogo prije nego što je nastao na Zemlji. U to je vrijeme Crveni planet bio dom rijekama, jezerima i ogromnim oceanima, a postoje i dokazi da je imao atmosferu koja je mogla zaštititi njegovu površinu od štetnog kozmičkog zračenja.
Život na Marsu prekinule klimatske promjene?
Život na Zemlji
Život na Zemlji nije postojao od prvog dana. Točnije, vjeruje se da je došao u obliku jednostavnih mikroorganizama prije otprilike 3.5 milijardi godina (oko milijardu godina nakon formiranja planeta). Ovi jednostanični organizmi bi se na kraju razvili u vodenom okolišu. Kako su prolazile stotine milijuna godina, život se razvijao i počeo osvajati površinu te se na kraju pojavio višestanični život različitih oblika i veličina.
A onda je prije nekih 550 milijuna godina život eksplodirao. Takozvana ‘kambrijska eksplozija’ rezultirala je divergencijom većine modernih vrsta metazoa, a događaj je bio popraćen velikim događajima diverzifikacije raznih drugih organizama. No život na Zemlji imao je svoje izazove te je naš planet prošao kroz brojna izumiranja, od kojih je njih najmanje pet bilo masovno!
Otkriveni dokazi još jednog velikog izumiranja
Tradicionalnih ‘Pet velikih izumiranja’
Prije 445 milijuna godina dogodilo se ordovicijsko izumiranje. Zatim, od 360 do 675, takozvano devonsko izumiranje. Slijedilo je permsko izumiranje prije nekih 252 milijuna godina i trijasko izumiranje prije 200 milijuna godina. Zatim, prije 66 milijuna godina, došlo je do izumiranja dinosaura tijekom perioda kredno-paleogenskog izumiranje. Sada, 2023. godine, mogli bismo uskoro gledati posljedica još jednog izumiranja.
Ljudi kao vrsta gotovo sigurno izumiru
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
