Znanstvenici su pronašli dokaze koji upućuju na postojanje još jednog – šestog – masovnog izumiranja živih bića u povijesti našeg planeta.
Nagli kraj bujanja života
Vrhunac razdoblja Ediakarija (635 do 538 Mya), prije oko 550 milijuna godina, bio je vrijeme procvata života u Zemljinim oceanima. No tada je 80% života na Zemlji nestalo, ne ostavljajući tragove u fosilnim zapisima.
Sada, nova studija sugerira da ovi nestali fosili ukazuju na najranije poznato masovno izumiranje na Zemlji. Ove prve zajednice velikih, složenih životinja ubijene su naglim globalnim padom kisika – otkriće koje bi moglo imati implikacije na moderne oceanske ekosustave ugrožene ljudskim aktivnostima.
„Ovo predstavlja najstarije poznato veliko izumiranje u fosilnim zapisima životinja. To je u skladu sa svim velikim masovnim izumiranjima, jer je povezano s klimatskim promjenama,“ rekao je glavni autor studije Scott Evans.
Do sada ‘velikih pet’ – je li otkriveno šesto?
Životinje su najmanje pet puta prošle kroz masovno izumiranje. Do prva dva (tj. prema novom tumačenju bila bi riječ o drugom i trećem, a ne prvom i drugom) izumiranja došlo je prije 440 milijuna, odnosno 365 milijuna godina, kada izumiru mnogi morski organizmi. Zatim, tu je ‘Veliko izumiranje’ prije 250 milijuna te ‘trijasko-jursko’ izumiranje prije 210 milijuna godina koja su utjecala na oceanske kralježnjake i kopnene životinje. Posljednje masovno izumiranje, prije oko 66 milijuna godina na kraju razdoblja krede, izbrisalo je približno 75% biljaka i životinja, uključujući dinosaure.
Asteroid koji ubio dinosaure izazvao ‘mega-potres’
Treba li tom popisu dodati još jedno masovno izumiranje među paleontolozima je već neko vrijeme otvoreno pitanje. Znanstvenici već dugo znaju za nagli pad fosilne raznolikosti prije 550 milijuna godina, ali nije bilo jasno je li to bilo zbog iznenadnog masovnog izumiranja.
Jedno od mogućih objašnjenja moglo bi biti da su se rani trilobiti – morski člankonošci s oklopom i često glavom s kacigom – počeli natjecati s faunom što je rezultiralo izumiranjem faune. Drugo moguće objašnjenje je da je ediakarijska fauna opstala, ali su uvjeti potrebni za očuvanje fosila postojali samo do prije 550 milijuna godina. Znanstvenici su prepoznali da u ovom periodu dolazi do nekakvih značajnih promjena – no nikako nisu mogli dobiti odgovor na pitanje što bi mogli biti uzroci promjena.
Ljudi kao vrsta gotovo sigurno izumiru
Potraga za odgovorima
Kako bi odgovorili na ta pitanja, Evans i njegovi kolege sastavili su bazu podataka ediakarijskih fosila koje su drugi istraživači prethodno opisali u znanstvenoj literaturi, sortirajući svaki unos prema čimbenicima kao što su zemljopisni položaj, veličina tijela i način hranjenja. Tim je katalogizirao 70 životinjskih rodova koji su živjeli prije 550 milijuna godina i otkrio da je samo 14 od tih rodova bilo živo oko 10 milijuna godina kasnije. Nisu primijetili nikakve značajne promjene u uvjetima potrebnim za očuvanje fosila, niti su pronašli neku vrstu razlika u načinima hranjenja koje bi upućivale na to da su životinje izumrle zbog ‘natjecanja’ s konkurencijom.
No, postojala je jedna zajednička poveznica među organizmima koji su preživjeli – njihova tijela bila su prilagođena na uvjete života u okolini s niskim razinama kisika. To opažanje, u kombinaciji s geokemijskim dokazima o padu kisika prije 550 milijuna godina, sugerira da je razdoblje Ediakarija možda završio događajem masovnog izumiranja uzrokovanog niskom dostupnošću kisika u oceanu.
Krive niske razine kisika?
„Ispitali smo obrazac selektivnosti – što je izumrlo, što je preživjelo i što je procvjetalo nakon izumiranja. Ispostavilo se da su organizmi koji se ne mogu nositi s niskim razinama kisika nestali,“ rekao je koautor studije Shuhai Xiao.
Zašto je razina kisika naglo pala u godinama na izmaku perioda nažalost i dalje ostaje misterij. Vulkanske erupcije, pomicanja tektonskih ploča i udari asteroida samo su neke od mogućnosti. Bez obzira na to kako se dogodilo, ovo masovno izumiranje vjerojatno je utjecalo na kasniju evoluciju života na Zemlji i moglo bi imati implikacije na znanstvenike koji proučavaju kako je nastao i kako se razvijao život na našem planetu.
Koji je najveći asteroid koji je pogodio Zemlju?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
